Dva zakona, dva registra štete, dva tima stručnjaka, dvije političke opcije te Grad i država, a još ni jedna konkretna odluka, ni naknada štete, a kamoli sanirana šteta.
Ovako bi se slikovito moglo opisati ono što se trenutno događa u Zagrebu nakon potresa, a kao posljedica sukoba između Ministarstva graditeljstva i Grada Zagreba. Gradonačelnik Milan Bandić protekli je tjedan zapravo negirao prvu preliminarnu procjenu do koje je došao tim statičara/volontera predvođen Josipom Atalićem (iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo) u visini od 42 milijarde kuna potrebnog za obnovu štete nastale u zagrebačkom potresu s kojom je izašao ministar graditeljstva Predrag Štromar. Učinilo se to prilično nezahvalno od strane Bandića, a spram stručnjaka koji su prvih mjesec dana obilazili teren i građanima jedini davali relevantne informacije o njihovim građevinama. Međutim, iza te reakcije gradonačelnika Bandića, čini se, stoji političko razilaženje Grada i države oko cijelog postupka saniranja štete.
Volontiranje
Grad Zagreb je, naime, tek sad krenuo u skupljanje tima koji bi proveo postupak procjene štete nastale u potresu. Na sjednici Gradske skupštine početkom svibnja, dakle više od mjesec dana nakon potresa, trebali bi imenovati Stručno povjerenstvo koje će izabrati listu stručnjaka koji će za 150 kuna bruto po satu raditi konačan popis štete.
Spomenimo da je ekipa statičara prvih mjesec dana volontirala. Grad, dakle, nastavlja proceduru sukladno Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda čekajući novi zakon na kojem rade u Ministarstvu, a koji još nije na snazi.
Prema aktualnom Zakonu u Gradu Zagrebu postoji takozvano Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba za procjenu šteta od prirodnih nepogoda u kojem sjedi devet članova, koji su imenovani po političkom, a ne stručnom ključu (primjerice jedna od članica tog Povjerenstva je teatrologinja Ana Lederer), stoga je potrebno da oni imenuju Stručno povjerenstvo.
Predsjednik tog Povjerenstva Filip Ćurko iz Gradskog ureda za gospodarstvo kazao nam je da je donesena odluka o imenovanju Stručnog povjerenstva.
- Kasnije će se putem javnog poziva pozvati ljude koji su građevinske i arhitektonske struke da prema prijavama obilaze teren - kazao je Ćurko te dodao da se za sva dodatna pitanja obratimo uredu za odnose s javnošću.
Prijave ljudi
U tom Povjerenstvu sjedi i Svibor Jančić, gradski vijećnik iz opcije ‘Za grad’.
- Suluda je činjenica da će se raditi dvostruki posao, idealno bi bilo da se ta dva registra, ovaj koji su napravili statičari/volonteri i ovaj koji će raditi Povjerenstvo, spoje, ali to je navodno nemoguće zbog birokracije. Sve je to stvar politike. Ali jedina je istina da zbog loše komunikacije između ministra Štromara i gradonačelnika najveću štetu podnose građani koji više ne znaju kome prijaviti štetu, tko što radi i hoće li im se ikako pomoći - kaže Jančić te dodaje da su se sastali prošli petak, 17. travnja, te jednoglasno podržali zaključak o imenovanju tzv. Stručnog povjerenstva.
- Članovi su uglavnom djelatnici gradske uprave, pa smo ih svi podržali - dodaje Jančić, objašnjavajući da je njima tada bilo prezentirano da postoji 10.400 prijava.
No, ta brojka je drugačija od one koja se navodi na stranicama Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo koje je do jučer pregledalo već 14.614 objekata.
Posljedice
Iz zaključka o imenovanju Stručnog povjerenstva, do kojeg smo došli, vidljivo je da bi predsjednica tog Povjerenstva trebala biti Doris Kažimir Fresl, a u povjerenstvu bi bilo još osam članova, zaposlenika Grada Zagreba te vanjskih članova. Neslužbeno doznajemo da im popis štete koju su sastavili statičari/volonteri može biti neki informativni okvir, ali nikako, kažu, baza samog registra, i to zbog znatno kompleksnije procedure upisa, a i procjene same štete.
Vanjski članovi bi bili stručnjaci koji će se javiti na javni poziv za sastavljanje popisa stručnih osoba za procjenu šteta od prirodne nepogode - potresa.
“Članovi Stručnog povjerenstva, izabrani temeljem javnog poziva, imaju pravo na naknadu za rad u bruto iznosu od 150 kuna po satu rada”, navodi se u zaključku koji bi trebao biti usvojen na sljedećoj sjednici Skupštine.
U tom dokumentu se navodi da je zadaća tog Stručnog povjerenstva “pružanje stručne pomoći”. Radi se o postupku tijekom kojeg Povjerenstvo unosi sve zaprimljene prve procjene štete koje dobije od prijavitelja u Registar šteta što se vodi pri Ministarstvu financija. Potom se radi konačna procjena štete koja predstavlja vrijednost nastale štete izražene u novčanoj vrijednosti na temelju prijave i procjene štete, a konačnu procjenu štete utvrđuje posebno Stručno povjerenstvo. Potom Gradsko povjerenstvo dostavlja Državnom povjerenstvu konačnu procjenu po pojedinom oštećeniku. Nakon toga slijedi potvrda konačne procjene koju, pak, obavlja nadležno Ministarstvo. Državno povjerenstvo provjerava podatke te utvrđuje konačni iznos pomoći te podnosi Vladi prijedlog za dodjelu pomoći za ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. Iznos pomoći ne može biti veći od 5% konačne štete na imovini čija je nekretnina stradala više od 60 posto.