Prije deset godina u Rio De Janeiru dogodilo se malo božićno čudo.
U laguni Rodrigo De Freitas postavljeno je najveće plutajuće božićno drvce na svijetu. Visina? 85 metara. Rekord za Guinnessovu knjigu, svakako.
Netko je, pak, u Kölnu u Njemačkoj imao drugačiju ideju. Svoj su božićni bor gradski oci okitili s rekordnih 150 tisuća svjetlećih lampica, što je također pothvat za povijest.
Rekordi, rekordi
Ima takvih rekorda koliko hoćete - u Tokiju su 2002. godine složili najskuplji bor na svijetu, okićen sa 83 komada nakita ukupno vrijednog 16 milijuna dolara, a stanovita gospođa Janet Parker iz Chippenhama u Velikog Britaniji svake godine ukrasi najstariji bor na svijetu. Njezino drvce, ne veće od 30 centimetara, kupljeno je davne 1886. godine u Woolworthsu kao dar za njezinu pratetu.
Kad je Hrvatska u pitanju, stvari su malo “manje”. Kažu da je najveće drvce u zemlji ono postavljeno u Karlovcu, visoko 27 metara, i okićeno s čak 2,5 kilometara lampica. Navodno je veće čak i od onog na zagrebačkom Jelačić placu.
Ali kako su se u Zagrebu okitili političari, ljudi koje vode zemlju? Čije je božićno drvce najviše, najraskošnije, najljepše? Ono predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, premijera Andreja Plenkovića ili možda ipak ono gradonačelnika Zagreba, Milana Bandića? Reporteri Jutarnjeg odlučili su provjeriti tko vodi u toj utrci.
Rezultati su sljedeći: drvce bijele smreke postavljeno u predvorju Gradske uprave u Zagrebu na Trgu Stjepana Radića 1 uvjerljivo je najviše, čak 8,5 metara, i s postoljem doseže do trećeg kata zgrade.
- Riječ je o srebrnoj smreki koju je za sjedište Gradske uprave dobavio Zrinjevac, ali ne iz jednog od svojih rasadnika. Naime, tijekom godine građani mogu djelatnicima Zrinjevca prijaviti drveće koje im iz nekog razloga smeta u njihovim dvorištima ili u blizini zgrada i kuća pa Zrinjevac takvo drveće uklanja. Upravo je ovo drvce stiglo od jednog takvog građanina kojem je smetao - kažu nam iz Uprave.
Najveći u gradu
Ako tako na društvenim mrežama poput Facebooka ili Instagrama vidite sliku “Bandićeve smreke” i uz nju hashtag #najvećiugradu, možete biti sigurni da je to prilično točno.
Odmah nakon gradonačelnikova, drugi najveći bor u tijelima vlasti ima predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Drvce u prizemlju njezina ureda na adresi Pantovčak 241 visoko je 6 metara. Kako doznajemo, kupljen je u rasadniku Hrvatskih šuma.
Ured na Pantovčaku: Predvorje ureda Kolinde Grabar Kitarović krasi bor kupljen u rasadniku Hrvatskih šuma, visok 6 metara
- Na njemu su ukrasi koji su kupljeni u humanitarne svrhe od udruge Jak kao Jakov - doznajemo u Uredu predsjednice. I ako netko misli da to ime veze s predsjedničinim suprugom Jakovom Kitarovićem, vara se. Udruga Jak kao Jakov posvećena je dječaku Jakovu Rubidu rođenom 1997. godine u Karlovcu. Bio je mladi sportaš kojem je u petom razredu osnovne dijagnosticirana akutna limfoblastična leukemija od koje je, nakon dugog teškog liječenja, i preminuo.
Premijer Andrej Plenković u Svečanoj dvorani zgrade Vlade na Markovu trgu ima nešto skromnije drvce. Visoko je samo 3,10 metara i nije živo. Naslijedio ga je još iz doba Ivice Račana.
Markov trg:
Svečanu dvoranu zgrade Plenkovićeve Vlade krasi tri metra visok plastični bor koji je na Žitnjaku kupljen prije više od 15 godina
- Drvce je staro više od 15 godina, plastično je i kupljeno na Žitnjaku - otkrivaju nam iz Vlade RH.
Jela u Zagrebačkom holdingu
Dvometarski borovi krase i kafić u Saboru RH na Markovu trgu i Zagrebački holding u Vukovarskoj ulici 41. Saborsko drvce, koje, uvjetno, možemo zvati Jandrokovićevim, također je plastično i najmanje je od svih (oko 2 metra), dok jedno slično tome, iako živo (drvce je dopremio Zrinjevac) i vrlo decentno, krasi predvorje direkcije Zagrebačkog holdinga koji vodi predsjednica Uprave Ana Stojić Deban.
Jela u Saboru RH
Božićni okršaj u Addiku: IT-jevci ispali najoriginalniji
I privatne tvrtke vole dotjerati svoje prostore za blagdane, a u nekima se čak organiziraju natjecanja. U Addiko banci, primjerice, oko 400 ljudi na šest katova njihova sjedišta na Slavonskoj aveniji tjednima je sudjelovalo u natjecanju uređenja svojih čajnih kuhinja. Na kraju je pobijedio prvi kat, na kojem većinom rade zaposlenici u njihovu IT odjelu, što se i vidi iz ukrasa koje su odabrali. Božićni okršaj nedavno je završen proglašenjem pobjednika.
- Ideja je bila da potaknemo božićni duh kod zaposlenika, a doista nismo očekivali ovakav angažman timova. Jedino pravilo bilo je da se ništa ne smije kupovati, nego su svi ukrasi ručno izrađeni. Ljudi su ih skupljali po poslu, sami dotjerivali i izrađivali ili donosili ukrase od kuće - kažu nam u Addiku. Na kraju je formirana neovisna komisija sastavljena od ljudi koji ne rade u središnjici, a koja je odabrala pobjednika. Njih 80 nagrađeno je - tortama. (T. N.)