ZAGREB

“Betonskim zidovima i kamerama zaustavit ćemo divlja smetišta”

    AUTOR:
    • Matija Boltižar

  • OBJAVLJENO:
  • 12.03.2018. u 22:00

Zagreb, 100218.
Divlja odlagalista smeca u Zagrebu.
Na fotografiji: divlje odlagaliste u ulici Koledovcina.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Na fotografiji: Divlje odlagalište u ulici Koledovčina

 

Betonska i žičana ograda, prijenosne kamere, pojačana kontrola komunalnih redara te dodatne edukacije za građane o zagađenju okoliša.

Ovo su mjere kojima Grad namjerava suzbiti konstantni rast ilegalnih odlagališta otpada po Zagrebu. Naime, nakon što je Jutarnji list prije mjesec dana pisao o čak 30 divljih deponija u gradu, u Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet počeli su s pripremom projekta za suzbijanje ilegalnog odlaganja otpada. Nove mjere zaštite trebale bi se za dva tjedna naći pred zastupnicima Gradske skupštine i ako prijedlog bude prihvaćen, kreće se u realizaciju. Ipak, Robert Ljutić, koordinator Sektora za komunalno i prometno redarstvo, kaže da oni već danas kreću u prve izvide.

- Formirali smo dva tima koji će krenuti u obilazak svih spornih područja na kojima se često ilegalno odlaže glomazni otpad. Svaki divlji deponij zajedno s drugim službama prvo ćemo očistiti, nakon čega ćemo provesti potrebne mjere kako bi taj dio grada ostao napokon čist - ističe Ljutić.

Pojačane kontrole
Zagreb, 100218.
Divlja odlagalista smeca u Zagrebu.
Na fotografiji: divlje odlagaliste u ulici Vrtni put.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Na fotografiji: Divlje odlagalište u ulici Vrtni put.

 

Kako smo pisali ranije, najkritičnije lokacije su kod jezera Savica, u Čulincu te Ivanjoj Reki, gdje se na nekoliko lokacija nalazi i po više tisuća kubika glomaznog otpada. Nove zaštitne mjere predstavljene su u prijedlogu odluke o mjerama za sprečavanje nepropisnog odbacivanja otpada i u mjerama za uklanjanje odbačenog otpada, a kao tri najefikasnije ističu se fizičke prepreke, postavljanje kamera te pojačane kontrole redara. Tako će se na lokacijama na kojima je u prethodne dvije godine evidentirano postojanje nepropisno odbačenog otpada nadzor provoditi najmanje dva puta godišnje, a na lokacijama na kojima je utvrđeno učestalo odbacivanje otpada i češće. Ljutić je istaknuo da će za te potrebe tražiti 15 novih ljudi, ali putem internih natječaja.

Nadalje, divlji deponiji koji se nalaze na zabačenijim lokacijama namjeravaju se pregraditi žičanim ogradama ili betonskim blokovima, kako bi se spriječio ulazak kamiona. Betonske prepreke nedavno su postavljene na križanju Bednjanske i Unske, u Strugama III, Letničkoj, Glavnoj i Petrovardinskoj ulici te na Ravnicama, Kozari putu i Podsusedskom dolju. Iz Grada ističu da betonske prepreke već pokazuju veliki napredak, ali Mate Kraljević, savjetnik gradonačelnika, kaže da su kamere i dalje najefikasnija mjera.

- Već sada su kamere postavljene na nekoliko lokacija i tamo je uveliko smanjeno nepropisno odlaganje otpada. Novi sustav videonadzora temeljit će se na nekoliko kamera koje će se pomicati ovisno o kritičnosti problema. Kada vidimo da su u jednom dijelu grada prestali dovoziti otpad, a počeli u drugom, onda ćemo tamo postaviti te iste kamere, pa će ti počinitelji opet platiti kaznu - kaže Kraljević.

Različite kazne
Zagreb, 100218.
Divlja odlagalista smeca u Zagrebu.
Na fotografiji: divlje odlagaliste u Planinskoj ulici (dvoriste kuce).
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Na fotografiji: Divlje odlagalište u Planinskoj ulici

 

Što se tiče samog kažnjavanja, cijeli proces nije tako jednostavan. Najlakše je ako ulove građanina da nepropisno odlaže otpad na javnoj površini. Tada se taj prekršaj naplaćuje sa 700 do 1000 kuna za fizičku osobu, odnosno 4000 do 9000 kuna za pravnu osobu. Kompliciranije je kada se otpad odlaže na privatnoj parceli. Primjerice, ako neki građanin na svom posjedu odlaže otpad, onda mu redar izdaje nalog da taj isti otpad ukloni, a ako to ne učini u propisanom roku, onda gradske službe to učine umjesto njega i njemu potom dostave račun. Ipak, najteže je kada se otpad odloži na privatnoj ili javnoj površini, a ne zna se počinitelj. Tada Grad to radi o svom trošku, a u 2017. godini na takve akcije potrošeno je 190.000 kuna.

Edukacija

- Nije nam cilj kažnjavati ljude, nego samo želimo da ljudi prestanu s nepropisnim odlaganjem. Svaki građanin ima mogućnost dva puta godišnje besplatno zatražiti odvoz glomaznog otpada, a ljudi to ne znaju ili ne žele znati. Zato ćemo krenuti i s edukativnim akcijama kako bismo ljudima objasnili kako odlagati otpad, ali i što divlja odlagališta čine okolišu - kaže Ljutić.

U prijedlogu stoji kako za nove mjere nije potrebno osigurati dodatna sredstva iz proračuna, nego će se sve podmiriti iz trenutnih resursa.

Svaki stan dobit će 26 vrećica za plastiku i metal te biootpad

Grad Zagreb prošli je tjedan krenuo zajedno s računima dijeliti informativne letke građanima o odvajanju otpada. Na letku je objašnjeno kako će obiteljske kuće dobiti kantu za biootpad te svakih pola godine 13 vrećica za plastiku i metal, dok će građani u stanovima dobiti isto toliko vrećica za plastiku te još 26 vrećica za biootpad svakih šest mjeseci. Čistoća je sukladno tome na svojim stranicama objavila novi raspored i plan odvoza papira, biootpada i plastike za sve gradske četvrti te navela da će se on počet primjenjivati od 1. svibnja. Raspored odvoza miješanog komunalnog otpada nije se mijenjao.

 

Izdvajamo