Svatko tko Zagrebačkom holdingu plaća naknadu odvoza miješanog komunalnog otpada na računu može pročitati za što se točno troši njegov novac. Računica je jasna - četiri odvoza mjesečno uz navedenu cijenu svakoga od njih plus PDV. Čistoća se pobrinula da zainteresirani građani dobiju informacije o svim detaljima pa se na drugom papiru može pronaći i radni nalog s garažnim brojem konkretnog vozila, potpisom odgovornog vozača i točnim datumima, satom i minutom kada su se ispraznile kante.
Jedan takav račun dobila je i Vlatka Vedriš. Na njezinu adresu Čistoća je u lipnju, stoji na računu, dolazila četiri četvrtka između ponoći i 1:30 sati, a na radnom nalogu može pronaći i potpis vozača koji je obavio taj posao. Samo što se u slučaju Ozaljske 136, gdje se nalazi njezina kuća, do kanti nikako ne može doći jer ih je Vlatka s ulice premjestila u stražnje dvorište i uopće ih ne koristi.
- Nemam nikakav problem s tim da se treba plaćati određena komunalna naknada, ali zašto se tvrdi da je odvezen otpad ako to nije istina, zbunjena je Vlatka Vedriš koja u zagrebačkoj Ozaljskoj ulici kuću koristi i kao poslovni prostor. Trenutno za istu nekretninu plaća dva računa, kao pravna i kao fizička osoba, ali broj plastičnih spremnika uspjela je smanjiti na tri koja su dodijeljena samo za njezinu nekretninu. Prije su se oni spremnici nalazili na ulici ispred glavnog ulaza u kuću i dijelilo ih je nekoliko susjeda.
- Trebalo mi je dugo da se izborim da se to promjeni. Ako već plaćam dva računa za te kante onda želim da one budu samo za potrebe moje kuće. Uostalom, ispred svake kuće ili zgrade trebale bi biti kante samo za njezine stanare, , kaže Vlatka. Jednom kada susjedi više nisu koristili iste kante kao i ona, odlučila ih je skloniti s ulaza. Osim što ružno izgledaju, smetalo ju je što ne može kontrolirati tko i što ubacuje pa usputni prolaznik može plastiku baciti u spremnik za papir, a događalo se i da smeće pronađe razbacano oko njih. Svoje tri kante – za miješani komunalni otpad, papir i biootpad – zapravo ni ne koristi, već one samo stoje skrivene u stražnjem dvorištu. Umjesto da ih iznosi na ulicu na dane kada dolazi vozilo Čistoće, odlučila se za drugu opciju.
- Najveći dio našeg otpada se može reciklirati pa sve odnosim u reciklažno dvorište. Nekako se osjećam dobro jer mislim da tako i sama pridonosim rješavanju problema s otpadom u Zagrebu, objašnjava. Ono malo miješanog otpada koji proizvedu baci u svoju kantu na adresi stana u kojem živi ili u dijelu za to u reciklažnom dvorištu u kojem ju se, kaže, često može vidjeti.
- Ovdje me svi znaju, ali ovu smjenu posebno volim. Stvarno ih moram pohvaliti – pogledajte kako su dobro i uredno organizirani, sve je sređeno i sortirano, baš se vidi da su pripremljeni, oduševljeno govori dok nam pokazuje kontejnere s plastikom, papirom, staklom, tekstilom…Reciklažno dvorište mogu besplatno koristiti svi obveznici plaćanja odvoza otpada na području Grada Zagreba. Sa sobom trebaju ponijeti osobnu iskaznicu i račun kako bi radnici preko šifre obveznika mogli potvrditi da redovito plaćaju usluge zagrebačke Čistoće.
Jedan od radnika, koji dolazi pozdraviti našu sugovornicu, objašnjava kako zapravo mnogi građani tamo donose svoj otpad. Najveće su gužve ponedjeljkom, petkom i subotom kada kroz reciklažno dvorište prođe stotinjak automobila.
- Jedini problem je što svaku vrstu otpada koju ljudi donesu moramo posebno vagati što je komplicirano i uzima dosta vremena. Ne vjerujem da će to zapravo zaživjeti, kaže ovaj ljubazni radnik.
Način na koji su organizirana reciklažna dvorišta pokazuje, tvrdi Vlatka Vedriš, da bi bilo pogrešno reći da gospodarenje otpadom u Zagrebu uopće ne funkcionira. Ljudi, prema njenom iskustvu, često nisu ni upoznati sa svim mogućnostima koje postoje. Primjerice, dva puta godišnje svako kućanstvo ima pravo na odvoz glomaznog otpada.
- Mislim da bi trebalo provesti jednu kvalitetnu edukativnu kampanju da ih se upozna sa svim mogućnostima, pravima, ali i s tim koje su njihove obaveze. Nije sve loše u Čistoći, oko nekih se stvari zaista trude, zaključuje Vlatka.