- Nogostupi su postali biciklističke staze, romobilske staze i parkirna mjesta. Oni su sve samo ne staza za pješake – za Jutarnji komentira Marija Selak Raspudić. Njezin Klub gradskih zastupnika Drito na predstojećoj 15. sjednici zagrebačke Gradske skupštine predlaže zaključak kojim bi se od gradonačelnika zatražila izrada akcijskog plana za sigurnost pješaka i zaštitu nogostupa.
Prema prijedlogu, Grad bi u roku od 90 dana trebao izraditi plan i pokrenuti njegovu provedbu. On bi obuhvatio mjesta na kojima nepropisno parkirana vozila prisiljavaju pješake na silazak s nogostupa, a predvidio bi i kriterije za postavljanje zaštitnih stupića ili drugih mjera. Građani bi mogli prijavljivati problematične lokacije i pratiti što je s njihovim prijavama učinjeno.
Selak Raspudić smatra kako su pješaci ostali u drugom planu prometnih rasprava.
- Politike koje su se dosad forsirale od strane aktualne gradske vlasti bile su biciklocentrične. Nasuprot njima javljali su se automobilocentrični otpori. Međutim, nitko dosad nije u centar prometnih politika stavio onoga koji je najranjiviji i koji to najviše zaslužuje, a to je pješak – kaže.
Stupići u jednoj ulici, u drugoj ih nema
Kao jedan od razloga za predloženi plan navodi neujednačeno postupanje prema automobilima parkiranima na nogostupima, čak i u susjednim ulicama istih kvartova.
- Mi doslovce imamo paralelne ulice u istim kvartovima. U jednoj ulici su postavljeni stupići za zaštitu pješaka, u drugoj ih nema. U jednoj ulici izlaze prometni redari, pišu se kazne. U drugoj ulici se to ne događa. Dinamika njihova izlaska je stihijska i ostavlja prostor za interpretaciju da određene skupine građana imaju privilegije – tvrdi Selak Raspudić.
Na pitanje jesu li onda zaštitni stupići rješenje za zauzete nogostupe, odgovara kako se samo nadzorom parkiranja problem ne može riješiti.
- Prometni redari nemaju kapaciteta obilaziti cijeli grad jer je taj problem uzeo tolikog maha da je pristup selektivan i povremen. Ako stupići nisu rješenje, zašto su onda postavljeni na nekim mjestima, a na nekim drugima nisu – pita se.
Prijedlog ipak ne predviđa postavljanje stupića na sve prijavljene lokacije. Za svaku bi se trebala napraviti stručna procjena, uzimajući u obzir sigurnost prometa, pristupačnost i prolaz interventnih službi. Ondje gdje stupići nisu prikladni, predviđene su druge prometno-tehničke mjere. Prednost bi imale lokacije kod škola, vrtića, zdravstvenih ustanova, igrališta i pješačkih prijelaza te ulice u kojima pješaci zbog vozila moraju izlaziti na kolnik.
- Danas djeca u brojnim ulicama ne mogu sama ići u školu jer se ne mogu kretati nogostupima. To nije normalno i nama to nije prihvatljivo – kaže Selak Raspudić.
Smatra kako Grad istodobno mora rješavati manjak parkirališnih mjesta, graditi potrebne garaže i jačati javni prijevoz, ali kako to ne smije biti razlog da se zaštita pješaka odgađa.
Prvo izvješće za dva mjeseca
Predloženi zaključak predviđa i da gradonačelnik već u roku od 60 dana izvijesti Skupštinu o evidentiranim kritičnim lokacijama, kriterijima za postupanje, planiranoj provedbi i potrebnom novcu. Akcijski plan trebao bi uključivati i javno dostupnu evidenciju prijava, statusa njihova rješavanja i provedenih zahvata.
Grad je, prema obrazloženju prijedloga, 22. listopada započeo izradu Plana održive urbane mobilnosti, čiji je dovršetak predviđen za prosinac 2027. Drito smatra kako bi taj dokument trebao odrediti dugoročnu prometnu politiku, ali kako intervencije na nogostupima ne trebaju čekati njegov završetak.
- Ono što sada tražimo jest konkretan akcijski plan, što se ne kosi s planom urbane mobilnosti koji će tek biti napravljen i koji je dugoročan. Tražimo rješenja odmah i, ono što je najvažnije, tražimo argumente i predvidivost u postupanju gradskih vlasti – smatra Selak Raspudić.
Za prijedlog će trebati osigurati većinu u Gradskoj skupštini, nešto što se pokazalo izazovnim za oporbene zastupničke klubove. Na pitanje očekuje li Drito podršku vladajućih ili prijedlogom prije svega želi otvoriti raspravu, Selak Raspudić tvrdi kako je cilj njegova provedba.
- Mi uvijek pišemo prijedloge očekujući konkretnu podršku i oni su vrlo ozbiljno napisani i razrađeni. Ne pišemo pamfletističke prijedloge koji nemaju glavu i rep da bi nešto ostalo politički zabilježeno, nego pišemo prijedloge s ciljem da budu provedivi – poručuje.
U prijedlogu se posebno spominju osobe s invaliditetom, osobe smanjene pokretljivosti te roditelji s dječjim kolicima. Selak Raspudić upozorava kako su posljedice zauzetih nogostupa posebno izražene za starije osobe i roditelje s malom djecom. Upozorava i na zagrebačke kvartove u kojima nogostupi uopće nisu izgrađeni te smatra da mogućnost sigurnog kretanja gradom mora biti osnova prometne politike.
- Naše osnovno pravo je siguran hod gradom. To nije privilegija. Sve ostalo može biti privilegija, ali moći hodati gradom je pravo – zaključuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....