Ako je Radnička zagrebački Champs-Élysées, onda bi na prostoru Zagrebačkog velesajma i Hipodroma trebao biti zagrebački Manhattan - grad u gradu, najavio je prije 20-ak dana zagrebački gradonačelnik Milan Bandić projekt vrijedan više od 500 milijuna eura koji bi se prema njegovoj ideji i zamislima njegovih bliskih suradnika trebao realizirati na gotovo milijun kvadrata između rijeke Save, Avenije V. Holjevca i Avenije Dubrovnik.
Rok za slanje pisma namjere inozemnih i domaćih investitora istekao je 1. ožujka u ponoć, a na taj javni, ali neobvezujući poziv do prošlog petka stigle su, neslužbeno doznajemo, tri ponude.
Prema zasad službeno nepotvrđenim informacijama, jedna ponuda stigla je od tvrtke Eagle Hills, koju čini grupacija investitora iz Abu Dhabija, koja pak stoji i iza projekta Beograd na vodi. Riječ je o tvrtki koju predstavlja građevinski tajkun Mohamed Alabbar, osnivač kompanije Emaar Properties koja je, među ostalim, vlasnik Burj Khalife i Dubai Malla, a čiji su predstavnici već prije bili na sastancima u Gradskoj upravi.
Druga je ponuda, kako doznajemo iz više izvora, jednog konzorcija iz Švicarske, a treća je stigla poštom kasno poslijepodne pa nismo uspjeli doznati o kome se radi.
Službenu potvrdu za ove informacije jučer smo tražili od Mirke Jozić, pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo, no nismo je uspjeli kontaktirati.
Kratak rok
Naši sugovornici navode kako još ne žele objavljivati koliko je točno ponuda stiglo jer je rok za slanje istekao u ponoć s petka na subotu.
Ovakav je broj ponuda i očekivan s obzirom na to da su potencijalni investitori svoja pisma namjere morali sročiti u manje od 15 dana.
Naime, sam javni poziv potencijalnim investitorima za sudjelovanje u razvoju i realizaciji projekta Grad u gradu, kojem je cilj preobrazba prostora Zagrebačkog velesajma i Hipodroma u “novo inovativno gradsko područje, mješovitih i raznovrsnih komplementarnih namjena”, raspisan je 15. veljače i trajao je do 1. ožujka. Upravo tako kratak rok bio je posebno zanimljiv u Bandićevu pozivu, posebno ako se uzmu u obzir i ostali uvjeti natječaja.
Podsjetimo, u obzir su dolazile samo one tvrtke čija ukupna investicijska vrijednost realiziranih projekata ne smije biti manja od 500 milijuna eura, s time da projekti moraju biti slični onom u Bandićevu javnom pozivu, i to u posljednjih pet godina. Isto tako, investitori su u pismu namjere morali pokazati da imaju minimalno pet projekata koji se odnose na urbanu preobrazbu i čija ukupna investicijska vrijednost ne smije biti manja od 200 milijuna eura, a ukupna sagrađena ili u gradnji građevinska bruto površina ne manja od milijun četvornih metara.
Osim toga, tvrtke će morati imati stručnjake koji su u proteklih pet godina realizirali projekte ukupne investicijske vrijednosti veće od 200 milijuna eura, od čega se barem dva projekta odnose na urbanu preobrazbu na području grada.
Izrada studije
Sam taj projekt trenutačno je u sljedećoj fazi - gradsko povjerenstvo pregledat će ponude i tek ako se utvrdi da zadovoljavaju sve uvjete, krenut će se u daljnje korake, a to su izrade studija i financijskih analiza Grada u gradu.
Na ovakav poziv, podsjetimo, u Gradu su se odlučili nakon što je tijekom prošle godine održano nekoliko sastanaka s investitorima s Bliskog istoka koji su tražili lokacije za veće investicije, a kao jedan od prijedloga koji se našao na stolu bio je onaj koji se gradi u glavnom gradu Srbije - Beograd na vodi. Investitor tog projekta je tvrtka Eagle Hills koja je još potkraj prošle godine u Zagrebu tražila partnere za predstavljanje različitih projekata u Hrvatskoj. Osim arapskih investitora, sastanke s predstavnicima vlasti tražili su i kineski i europski investitori koje su zanimali projekti veći od 50 milijuna eura.
U Gradu su takav prostor pronašli na lokaciji Velesajma i Hipodroma s obzirom na to da su gradskim djelatnicima analize pokazale “da Novi Zagreb sa svojih oko 120.000 stanovnika nema dovoljno ni raznolike postojeće namjene u smislu zadovoljavanja dnevnih i povremenih potreba stanovništva u pogledu javnih, društvenih, kulturnih, zabavnih, trgovačkih sadržaja, ali i sporta i rekreacije.”
Podsjetimo, novi grad trebao bi imati stambene i poslovne zgrade, šetnice, parkove, nove prometnice, šoping-centre, ugostiteljske objekte, ali i mnoge društvene prostore za građane, a financirao bi se tako što bi se nakon utvrđivanja potreba Grada i investitora procijenila vrijednost samog zemljišta. Tako bi Grad ušao u projekt sa zemljištem, a investitor bi gradio grad. Iz Grada su poručili kako bi uvjetovali gradnju vrtića, škola, bazena, ambulanti, kao i objekata društvene namjene, poput kina ili kazališta.
Ako uistinu dođe do realizacije ovakvog projekta, u koji mnogi sumnjaju baš zbog mnogih Bandićevih nerealiziranih i dugo obećavanih projekata, na Velesajmu, koji je zaštićena kulturna cjelina, neće se smjeti dirati paviljoni koji su ocijenjeni osobitom vrijednošću, kao što su paviljoni Mašinogradnje, Hipar, Kineski paviljon, Vitićev paviljon, paviljon DR Njemačke, SSSR-ov paviljon broj 9, paviljon ČSSR-a, stakleni paviljon Italije i drugi.