Dvije škole, jedna adresa, 1240 učenika. Prostora je premalo, toliko da je čak i dio zbornice prenamijenjen u dodatrnu učionicu. Produženi boravak ograničen je na po pet grupa, a školsku dvoranu samo viši razredi uspjevaju koristiti dva puta tjedno.
Tako to izgleda u Školskom prilazu 7 gdje su smještene I. OŠ Dugave i OŠ Frana Galovića. A situacija se nije promijenila već punih 30 godina.
Naime, 1980. godine je u Dugavama izgrađena OŠ Josip Kraš koja se 11 godina kasnije, zbog previše učenika prema tadašnjem pedagoškom standardu, morala podijeliti na dvije škole. Tako nastaju I. i II. osnovna škola Dugave. Godinu kasnije II. OŠ Dugave je promijenila ime u OŠ Frana Galovića. Još je tada najavljivana izgradnja nove škole u koju će se jedna od njih preseliti, ali se i danas obje nalaze na istoj lokaciji.
A problem na svojoj koži dobro osjeća Mirela Mikić Muha, majka troje učenika I.OŠ Dugave - najmlađi sin Martin je sada šesti razred, ali situacija joj je dobro poznata još od 2007. godine kada je u školu krenuo stariji sin, a godinu kasnije i kći. Za sebe kaže da je „kontinuirano dugavska mama“.
- Profesori i nastavnici su odlični i to ću uvijek reći. Nevjerojatno je koliko se trude, kako uspijevaju sve ispredavati i ispitati sve učenike, a samo ih je u Martinovom razredu 28. Ono što bi moglo biti bolje su uvjeti u kojima rade jer je prostora jednostavno premalo, objašnjava Mikić Muha.
Prepuna škola
Škole koriste iste učionice, zbornicu, blagovaonicu, knjižnicu, ravnateljice rade u istom uredu, jedino su tajništva odvojena. Nastava je organizirana tako da je svaka osnovna škola u jednoj smjeni, a radi se o ukupno 1240 djece, 59 razrednih odjela, 10 razreda produženog boravka koji su uvijek u jutarnjoj smjeni i samo 37 učionica. Prema Državnom pedagoškom standardu osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja učionice bi trebale biti dovoljno velike da se uspije osigurati 2.5 kvadratna metra po učeniku, odnosno 3.5 m2 ako je riječ o specijaliziranim učionicama za predmete poput biologije ili fizike. Ravnateljica I. OŠ Dugave Kristina Vidović kaže kako to nije uvijek moguće jer neki razredi imaju preko 25 učenika, a prosječna učionica zamišljena je za njih 20-ak. Nastava se uvijek uspije organizirati, a djeca su na manje učionice već navikla.
- Činjenica jest da je škola prepuna, da je u ovom trenutku svaka učionica zauzeta, ali uvijek ću naći način da djeci zbog njihove dobrobiti osiguram sve što im je potrebno. Pod pravo na obrazovanje spada i dopunska i dodatna nastava, a uvijek postoji neko slobodno mjesto i kutak koji se mogu iskoristiti za to, objašnjava ravnateljica OŠ Frana Galovića Maja Lisska.
Obje ravnateljice kažu kako je suradnja dviju škola dobra – iako im se kurikulumi dijelom razlikuju, lako se dogovaraju oko zajedničkih pitanja važnih za funkcioniranje škola. Školska sportska dvorana jedno je od njih. Zgrada škole je nakon potresa dobila zelenu oznaku uz dodatak da se dvorana ne koristi. Iako su oštećenja neznatna, statičari ne mogu potvrditi je li ona sigurna za djecu prije nego se obavi detaljan pregled za koji je potrebna dizalica.
- Od zagrebačkog potresa su statičari ovdje bili pet puta, a prošli tjedan smo dobili odobrenje da se krene s pregledom. Već sam zvala izvođača, a on je dogovorio korištenje dizalice pa bi sve trebalo biti gotovo u ova dva tjedna, objašnjava Vidović. Ipak, i nakon obnove će zbog prevelikog broja razreda samo učenici predmetne nastave dvoranu koristiti dva puta tjedno. Učenici razredne nastave tek ponekad uspijevaju uhvatiti jedan sat tjedno u dvorani, a drugi odrađuju na vanjskim igralištima.
Pitanje produženog boravka
Mirela Mikić Muha smatra kako dvorana i kuhinja nemaju dovoljan kapacitet obzirom na broj djece. Osim toga, nedostatak prostora najviše dolazi do izražaja po pitanju produženog boravka jer svaka škola ima samo pet grupa, po tri prva razreda i dva druga, što je premalo za potrebe naselja.
- Dijete u trećem razredu još uvijek ne može stalno biti samo doma. Martina su mogli pričuvati stariji brat i sestra, ali s prvim sinom je bilo potpuno drugačije. On je s devet godina bio sam doma jer smo i suprug i ja radili samo prvu smjenu, prisjeća se Mikić Muha. Izgradnja nove škole u Jakuševcu, na trenutnoj lokaciji Waldorfske, riješila bi probleme do kojih dolazi zbog toga što dvije škole dijele istu zgradu. Ravnateljicama su iz Gradskog ureda za prostorno uređenje u travnju poručili da je dobivena građevinska dozvola, a sve bi trebalo biti gotovo do prosinca sljedeće godine.
- Mjesni odbori Jakuševec i Hrelić jako žele tu školu kako njihova djeca više ne bi putovala autobusom, a i sama mislim da bi bilo bolje kada bi postojala mogućnost nastave samo u jutarnjoj smjeni jer bi onda učenici mogli poslijepodne iskoristiti za druge izvannastavne aktivnosti, objašnjava ravnateljica I. OŠ Dugave.
Izgradnju nove škole s nestrpljenjem iščekuje i mama Mirela, ali ne vjeruje da je to ostvarivo do sljedećeg prosinca. U prošlom je sazivu bila članica Vijeća gradske četvrti Novi Zagreb Istok te se sjeća kako se i tada otvaralo to pitanje, ali bez pomaka na bolje.
- Meni je najgore to što sve tako dugo traje, a da su sve vlasti to znale. Imali smo SDP, Stranku rada i solidarnosti pa sad imamo Možemo za koje se stvarno nadam da to mogu izrealizirati, kaže Mikić Muha. Odgovor aktualnog predsjednika Vijeća gradske četvrti Novi Zagreb Istok ne ulijeva nadu u skorije preseljenje jedne od škola na novu lokaciju.
- Za izgradnju su osigurani svi preduvjeti, uključujući građevinsku dozvolu. Po zadnjim informacijama, bio je otvoren ili u pripremi javni natječaj za izvođača radova, međutim sve javne nabave su u međuvremenu obustavljene zbog potreba revizije svih projekata koje Grad vodi i zbog potreba štednje, objašnjava predsjednik Vijeća Tonko Bogovac.
Odgovor nadležnih gradskih ureda na pitanja vezana uz izgradnju škole u Jakuševcu i dalje čekamo.