Na izbor idejnog rješenja za novi stadion Maksimir stigle su dvije žalbe. Prema javno dostupnom upisniku Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM), obje su zaprimljene 29. rujna, a podnijeli su ih javnosti zasad nepoznati Ante Slišković i Luka Frljužec.
Za sada, međutim, iz upisnika nije vidljivo na što se konkretno žalitelji žale, niti je DKOM donio odluku o njihovim žalbama. Vidljivo je tek da su dva žalbena predmeta otvorena i evidentirana.
Riječ je o natječaju na kojem je prvo mjesto osvojio milanski ured VG13 Architects Studio Associato, odnosno arhitekti Tommaso Fantini i Alberto Rossi. Na međunarodni natječaj stiglo je 88 radova iz više od 20 zemalja, a rezultate je 24. rujna predstavio ocjenjivački sud.
Koliko stoji žalba na ovakav postupak
Sama činjenica kako su žalbe podnesene otvara i pitanje koliko uopće stoji žalba na javnu nabavu takve vrijednosti. Prema važećem Zakonu o javnoj nabavi, odgovor je 66.360 eura po žalbi, pod uvjetom da se na ove žalbe primjenjuje ukupna procijenjena vrijednost predmetne nabave.
Naime, u Planu nabave Grada Zagreba procijenjena vrijednost arhitektonsko-urbanističkog natječaja za SRC Svetice – Stadion Maksimir navedena je u iznosu od 13.913.900 eura bez PDV-a. To nije procijenjena cijena gradnje stadiona, nego vrijednost ove nabave.
Zakon propisuje da naknada za pokretanje žalbenog postupka za nabave čija je procijenjena vrijednost veća od 13.272.000 eura iznosi 66.360 eura. Drugim riječima, ako svaki od dvojice žalitelja vodi zaseban žalbeni postupak na koji se primjenjuje taj iznos, riječ je o ukupno 132.720 eura naknada.
Uplata nije nešto što se rješava naknadno
No pritom postoji važna proceduralna razlika.
Iz činjenice da je DKOM žalbu zaprimio i unio je u svoj javni upisnik još se ne može sa sigurnošću zaključiti da je Komisija već provjerila uplatu naknade i utvrdila da su ispunjene sve pretpostavke za odlučivanje o žalbi. Upisnik predstavlja evidenciju predmeta koji se vode u pisarnici DKOM-a.
Zakon je, s druge strane, vrlo jasan o tome što žalitelj mora napraviti.
Žalba mora sadržavati dokaz o uplati naknade za pokretanje žalbenog postupka. Ako tog dokaza nema ili naknada nije plaćena u propisanom iznosu, DKOM žalbu odbacuje kao neurednu, i to bez pozivanja žalitelja da je naknadno dopuni ili ispravi. Komisija pritom sama provjerava je li uplata izvršena na račun državnog proračuna.
To znači kako se naknada ne plaća tek kada DKOM počne razmatrati predmet niti nakon nekakvog naknadnog poziva Komisije. Uplata je dio uvjeta za urednu žalbu.
Istodobno, samo pojavljivanje predmeta u javnom upisniku nije isto što i potvrda DKOM-a da je uplata već provjerena. Konačna procesna sudbina dviju žalbi bit će poznata tek kada Komisija utvrdi jesu li ispunjene zakonske pretpostavke i potom o njima donese odluku.
Dvije žalbe tako zasad ne govore ništa o tome hoće li izbor pobjedničkog rada biti potvrđen ili osporen. Govore samo kako postupak oko jednog od najvećih zagrebačkih projekata još nije završen i da je sada, barem jednim dijelom, preseljen pred državnu komisiju zaduženu za kontrolu postupaka javne nabave.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....