'ZA GENERACIJE'

FOTO: CURE NOVI DETALJI O BANDIĆEVOM 'MANHATTANU' NA SAVI Morat će se srušiti 80 posto paviljona na Zagrebačkom velesajmu, no 12 će ih ipak ostati...

CROPIX

 

Zagrebački velesajam ostat će na lokaciji, ali na prostoru od samo 20 posto trenutačne površine. Na prostoru parkirališta kod Inine zgrade gradit će se kongresni centar s hotelom visoke i srednje kategorije, polivalentnim dvoranama i podzemnom garažom.

Budući da u Novom Zagrebu, koji ima više od 100 tisuća stanovnika, nema fakultetskih ustanova, na 30 tisuća kvadrata trebale bi niknuti institucije visokog obrazovanja, ali i nove škole i vrtići. Veći prostor zauzimali bi poslovno-stambeni objekti, a u planu je napraviti zabavni park vezan uz tehnološka dostignuća, kao i sadržaje za kulturu i rekreaciju poput višenamjenskih igrališta i bazena.

Velika želja

Između Velesajma i hipodroma prolazila bi tramvajska pruga, a za prostor od 40 hektara na današnjem hipodromu tek se razvijaju koncepti. Prema jednom, taj bi se prostor pokušao spojiti s Bundekom, dok drugi predviđa i minimalnu gradnju stambenih objekata čija prizemlja otvaraju javni prostor.

To su samo neki od koncepata novog projekta “Grad u Gradu” za čiji je razvoj i realizaciju zagrebački gradonačelnik u srijedu uputio javni poziv potencijalnim investitorima. Riječ je o prostoru od milijun kvadrata i investiciji većoj od 500 milijuna eura koja bi se prema željama ove gradske uprave trebala realizirati na prostoru Zagrebačkog velesajma i hipodroma. Gradonačelnik je jučer potvrdio da se radi na projektu i nazvao ga zagrebačkim Manhattanom.

Cijeli je projekt uistinu jedna velika želja i može se promatrati kao tek novo Bandićevo obećanje “za generacije”, kakve građani slušaju već godinama. Podzemna željeznica, tunel kroz Sljeme i integrirani grad samo su neki od Bandićevih Manhattana čija je realizacija trenutačno u sferi nemoguće misije. Svjesni su toga i brojni Bandićevi suradnici s kojima smo razgovarali, ali tvrde da ovaj projekt ipak ima jednu važnu prednost.

- Zemljište je tu uglavnom čisto. Za sve ostale projekte treba rješavati imovinsko-pravne odnose, a to ne samo da poskupljuje projekt, nego ga odugovlači i na neki način tjera investitore - kažu sugovornici. A ti su investitori posljednjih mjeseci hodočastili u gradsku upravu i tražili projekte u koje bi mogli ući relativno brzo. Održano je nekoliko sastanaka s arapskim investitorima, kao i s grupacijama iz Kine koje su tražile projekte veće od 50 milijuna eura.

 

Jedna od tvrtki koja se našla s predstavnicima Zagreba je i Eagle Hills, grupacija investitora iz Abu Dhabija, koja stoji i iza projekta “Beograd na vodi”. Riječ je o tvrtki koju predstavlja građevinski tajkun Mohamed Alabbar, osnivač kompanije Emaar Properties koja je, među ostalim, vlasnik Burj Khalifa i Dubai Malla u Dubaiju.

Zaštićeni paviljoni

Naši sugovornici tvrde kako je tvrtka Eagle Hills u Zagrebu već tražila partnere za predstavljanje različitih projekata u Hrvatskoj.

Prije ulaganja u prostor Velesajma, koji se prostire na gotovo 47 hektara, trebat će se napraviti i analiza o uklanjanju postojećih paviljona. Velesajam je zaštićena kulturna cjelina i sigurno je da se neće smjeti dirati gotovo trećina paviljona jer dio njih pripada građevnom fondu spomeničke i ambijentalne vrijednosti koji ukupno imaju oko 55 tisuća kvadrata.

- Grad već ima podlogu u programu strateškog projekta Zagrebački velesajam koji je lani izradio Arhitektonski fakultet u Zagrebu i taj dokument može poslužiti kao jedna od podloga za planiranje projekta - kažu sugovornici.

Prema toj studiji, građevnom fondu spomeničke i ambijentalne vrijednosti pripadaju paviljoni Mašinogradnje, Hipar, Kineski paviljon, Vitićev paviljon, Paviljon DR Njemačke, SSSR-ov paviljon broj 9, paviljon ČSSR-a i stakleni paviljon Italija. Neće se smjeti dirati ni paviljon 18 DR Njemačke 1957, Đuro Đaković, paviljon Laka industrija I i II i onaj SR Njemačke 1960.

Neiskorišten prostor

Ostali paviljoni ocijenjeni su kao građevni fond bez osobite vrijednosti ili značaja za urbanu matricu. U ovom trenutku nitko u Gradu ne zna što će biti na kojoj lokaciji, ali se otprilike zna koje će objekte društvene namjene Grad uvjetovati investitoru. To su vrtići, škole, fakulteti, bazen, polivalentne dvorane, dom zdravlja, kazališne i kino dvorane, kongresni centar te brojni parkovi i šetnice.

- U razvoju projekta tražit će se različiti koncepti koji bi trebali dati odgovor na pitanje kako stvoriti grad u gradu i kako napraviti da Novi Zagreb više ne bude spavaonica. Ovaj prostor je neiskorišten, on je gradski i tu se vide velike mogućnosti razvoja - objašnjavaju sugovornici.

Kompletni razvoj projekta dogovarat će se s onim investitorima koji budu odabrani na natječaju koji traje do 1. ožujka. Tek nakon što se naprave studije i analize, krenut će se u izračun vrijednosti samog projekta.

 Ako do toga uopće dođe, Grad će u projekt ući sa zemljištem, odnosno s vrijednosti zemljišta nakon što se ustanovi što će se i gdje graditi. Investitor bi dogovoreni projekt trebao financirati, a dobit od cijelog projekta dijelit će Grad i investitor ovisno o omjeru uloženog novca.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo