U 11 sati i 30 minuta u petak 6. srpnja redakciji Jutarnjeg lista dojavljeno je da su se veliki komadi betona odlomili s nadvožnjaka koji omogućava križanje Slavonske avenije i Ulice Marina Držića u Zagrebu te da se isti trenutno nalaze na nogostupu s istočne strane Držićeve.
Dolaskom na lokaciju uočili smo da komadi betona još uvijek nisu uklonjeni te smo ih fotografirali.
Točan uzrok odlamanja dijela nadvožnjaka nije poznat, međutim ovo nije prvi puta da se građani žale na stanje elemenata koji čine petlju na križanju Slavonske avenije i Ulice Marina Držića.
Sredinom veljače ove godine anonimni je građanin telefonom obavijestio Operativno-komunikacijski centar zagrebačke policije da su stupovi na kojima stoji treća razina petlje - ona koja dopušta skretanje iz Slavonske u Držićevu iz smjera istoka prema jugu - u lošem stanju.
Policijska uprava Zagrebačka potvrdila je tada Jutarnjem listu da se taj poziv dogodio te da su izašli na teren, napravili izvid i o svemu obavijestili nadležne službe Ministarstva i Grada Zagreba. Inspektori iz Ministarstva infrastrukture, prometa i veza te Zagrebačkih cesta pregledali su stupove na kojima leži najviši nadvožnjak na toj petlji te su kao preventivnu mjeru tada odlučili zatvoriti tu razinu za sva vozila koja su teža od tri i pol tone.
U petak 16. veljače inspekcija je utvrdila kako ne postoji razlog za uzbunu te je skinula znak zabrane.
"Nalaz komisije utvrdio je da ne postoji potreba za ikakvim restrikcijama te je sukladno tome doneseno Rješenje o ukidanju mjera zabrane prometovanja vozila na III. nivou petlje", rekli su iz Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet. Isto je Jutarnjem listu potvrđeno iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Unatoč tome što su i Grad Zagreb i resorno Ministarstvo rekli da razloga za paniku nema, Grad je tada zatražio sanaciju nadvožnjaka na križanju Slavonske avenije i Avenije Marina Držića na II. nivou petlje i krenuo u javnu nabavu.
Predviđenu sanaciju procjenili su tada na 6 milijuna kuna bez PDV-a, a radovi su trebali uključivati obnovu slivnika, sustava odvodnje, odbojnih ograda, obnovu hidroizolacije, gornje nosive rasponske konstrukcije, obnovu upornjaka i upornjačkih prostorija te zamjenu vrata na upornjačkim prostorijama.
Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trnje Mato Bartoluci tada je rekao za Jutarnji da građani koji žive oko petlje dugo čekaju njezinu sanaciju.
"U zadnjih 40 godina nije bilo rekonstrukcije na toj petlji. Kad je izgrađen zadnji trak petlje, vidjelo se da je on došao do stambenih zgrada i otad su te zgrade ugrožene. Koliko mi je poznato, u sanaciju petlje će se krenuti kad počne izgradnja bukobrana jer cijelom tom projektu prethodi adaptacija, a bukobrani su jedan od glavnih problema. Vjerujem da će se ove godine krenuti u to", rekao je Bartoluci za Jutarnji.