Prošla je godina dana od hladne i kišne noći u kojoj je podmetnuti požar počeo gutati kat po kat Vjesnikova nebodera, izazvavši sveopći šok Zagrepčana, i prvih pitanja o tome zašto je nekadašnji bastion novinarstva godinama prepušten propadanju. Umjesto dobro poznate vizure kojom dominira 16 katova narančasto-smeđeg odsjaja ondje je sada praznina, a da je ondje donedavno stajala zgrada podsjećaju papiri nalijepljeni po ogradi pitanjem: Što se dogodilo?
To se pitanje na ogradi ispred Vjesnika izmjenjuje s drugim posterom s otiskom nebodera i rečenicom: Na početku se nazire kraj.
14 objekata
No, Vjesnik nije samo neboder. Oko njega je raspoređeno 14 objekata na parceli većoj od 32 i pol tisuće kvadratnih metara. Noviji objekti, na Slavonskoj aveniji, pripadaju takozvanom Press centru, izgrađenom 1987. za potrebe Univerzijade, dok je ostatak građen paralelno sa samim neboderom, odnosno kroz dobar dio šezdesetih, zaključno s 1972. godinom. Provjerili smo što se točno nalazilo u zanemarenim objektima koji su ostali iza ‘čokoladnog nebodera‘.
Osim njega srušen je i aneks (objekt C), koji je nekoć bio Vjesnikova arhiva, a zauzimao je nešto više od šest posto udjela u ukupnoj površini cijelog kompleksa. Najveći objekt prema tlocrtnoj površini je zgrada u samom središtu kompleksa (objekt M), u kojoj su tiskana revijalna izdanja, a zauzima gotovo 20% ukupne površine.
Gledajući na kompleks sa Savske ulice, odmah do nebodera tu je zgrada ekspedita (objekt G), a odmah iza nje tiskara dnevnih novina (objekt S) te zgrada skladišta (objekti E i R), s prepoznatljivim lučno zaključenim krovom. Od dovršetka rušenja nebodera po prvi se put može vidjeti raspored etaža te zgrade; koridor sa stupovima u prizemlju i 4 sobe prvog kata, bez zida koji bi ih skrivao od pogleda.
Zanimljivo, u takozvano zlatno doba hrvatskog novinarstva, vremenu u kojem nije bilo društvenih mreža, interneta, a na televiziji se šaltalo između dvaju programa, neki listovi kuće Vjesnik ostvarivali su naklade od nekoliko stotina tisuća primjeraka. Danas se i najprodavanije novine bore za nakladu od 10 tisuća primjeraka.
Kaj ti stara radi Zadar?
U betonskom podnožju ograde obrasle puzavcem naziru se ostaci legendarnog grafita “Kaj ti stara radi Zadar?”, a priča o njegovu nastanku najvjerojatnije je povezana upravo s radom u ekspeditu, u kojem su se tiskanim materijalom punili kamioni za radna odredišta (1400 kioska Vjesnika diljem Hrvatske), pa i Zadar.
Grafit je nastao 2010. godine, a u međuvremenu je postao toliko popularan da je dobio i svoju stranicu na Facebooku Kaj ti stara radi Zadar?, koju je dosad lajkalo oko 15 tisuća ljudi. Obnavljan je dvaput, a njegova sudbina je otvoreno pitanje.
Nastavljamo uz zidić ograde, s kojeg se promalja još jedan, iz današnje perspektive zloslutni grafit: “Nije pitanje tko će mi dozvoliti nego tko će me spriječiti”.
“Živi” dio kompleksa
Skrećemo sa Savske u Odransku ulicu i prilazimo južnim objektima Vjesnikova kompleksa (objekt B), jedinom preostalom “živom” dijelu kompleksa.
Ovaj dio Vjesnika nije u suvlasništvu Republike Hrvatske, koja je inače većinski suvlasnik kompleksa sa 63,73% udjela. Prvi zakupci prostora, gledajući zgradu iz smjera Savske ulice, izložbeno-izvedbeni su prostor Kontejner. Riječ je o udruzi osnovanoj 2002. u Zagrebu, koja se bavi kustoskim radom, organizacijom umjetničkih festivala, kulturnih događanja, edukacijom, izdavaštvom, teorijom...
Iz Kontejnera su nam pojasnili kako je u doba Vjesnika u njihovom prostoru bila radionica za popravke strojeva iz pogona, a u prostoru su ostali vidljivi mali industrijski kran, radna rasvjeta i stare elektroinstalacije za potrebe strojeva.
Odmah do Kontejnerova prostora nalazi se prostor Hrvatskog olimpijskog odbora, do njih je poduzeće koje se bavi razvojem i proizvodnjom uređaja energetske elektronike Mareton, a na samom uglu Odranske stara redakcija Jutarnjeg lista. Prostor Hrvatskog olimpijskog odbora velik je oko 1800 kvadratnih metara, a stručne službe HOO-a u njega su preselile u lipnju 2024. godine.
Pitali smo ih kako je izgledao rad nakon požara u neboderu.
- Bez struje, vode, grijanja i interneta, sa službenom zabranom ulaska u dvije trećine ukupnih prostorija. Radilo se u hladnim prostorijama, bez higijenskih uvjeta, često s desetak zaposlenika u jednoj sobi, uz djelomično premještanje djelatnika u prostorije Sportske televizije te rad od kuće - rekao nam je Vinko Knežević iz HOO-a.
Kako je izgledala svakodnevnica, zanimalo nas je.
Svakodnevnica? Prepuna buke
- Često prepuna buke, pri kojoj se ponekad stječe dojam da se neboder ruši sam od sebe. Ali, podnošljivo je i može se raditi jer smo svjesni da se bliži kraj procesa rušenja. Bitno je da su naši ljudi uz velike osobne napore i rad u nenormalnim uvjetima održali sustav sporta.
Na suprotnoj strani kompleksa, uz Slavonsku aveniju, nalaze se dva objekta građena za potrebe press-centra Univerzijade (objekti T i D), za koju su istodobno građena i posljednja dva paviljona susjednog studentskog doma Cvjetno naselje.
Južna je zgrada nakon završetka Univerzijade primila iz nebodera preseljene redakcije Vjesnika, Večernjeg lista i Sportskih novosti, dok se restoran u prizemlju održao, a u objektu odmah do njega nalazio se urudžbeni ured i mala poslovnica Zagrebačke banke. Zanimljivo, upravo je u toj zgradi nastala prva kompjutorizirana novinska redakcija u Jugoslaviji, i to nakon odlaska stranih novinara po završetku Univerzijade, koji su za sobom ostavili kompjutore.
Iznad ulaza u zgradu i dalje ‘ponosno‘ stoji tabla Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Na parkiralištu i crveni gliser
Stare redakcije Jutarnjeg i Večernjeg lista dijeli parkiralište. Prepuno je automobila, kamiona i kombija, od kojih neki pripadaju preostalim zaposlenicima u kompleksu, no dio voznog parka čini i skladište privremeno oduzete imovine pod ingerencijom Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, među kojima i crveni gliser, o kojem je Jutarnji već pisao.
Ondje smo sreli gospođu Đurđu, stanarku obližnje zgrade. I dalje joj je, kaže, čudna praznina koju je za sobom ostavio neboder, ali ne može reći da joj nedostaje.
- Nedostajao bi mi da je tu nečeg bilo, ali prazan neboder me dira jednako kao i nepostojeći, nasmijala se i nastavila svoju šetnju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....