U nastavku donosimo:
- stanje Gornjeg grada: prazne ulice, pune skela, ugašeni obrti - što je ostalo od svakodnevnog života: prazni lokali, radovi i institucije koje preuzimaju prostor
- povijesni kontekst Gradeca i uloga Markovog trga nekad i danas
- ograde, trake i parkiralište
- struktura stanovništva: prevladavaju glasači Možemo!, samci, prazni stanovi
Prolaskom kroz Kamenita vrata na Gornji grad prestaje sva zagrebačka gradska vreva. Nekoliko lokala tik do ulaza ostavljaju dojam zaostataka plimnog vala iz trgovinski žive Radićeve ulice. Pekara, kioska, bankomata, mesnice ni pošte ovdje nema. Turisti se zadržavaju na Strossmayerovu šetalištu koji je posebno tijekom Adventa ili ljetnih festivala ispunjen lampicama, kućicama, stolovima, naslikavaju se u ‘photo cornerima‘.
Gornjogradske ulice, samo nekoliko desetaka metara dalje, ispunjene su skelama, građevinskim otpadom, ogradama i Toi-Toi WC-ima. Neke od njih jedva su prohodne. Državne i gradske institucije, njihovi uredi i udruge s Markova trga razlili su se žilama gornj...
