ZAGREB - Inicijativa mladih za ljudska prava pokrenula je inicijativu kojom bi obitelj Zec dobila park, a Milan Levar, Josip Reihl-Kir, Slobodan Budak i Vladimir Primorac ulice u novoizgrađenom naselju na zagrebačkoj Selskoj cesti.
Danas su svoj prijedlog o imenovanju uputili Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova pri Gradskoj skupštini. Sva predložena imenovanja predložena su za lokaciju novoizgrađenog naselja sa zapadne strane Selske ceste, na mjestu nekadašnje vojarne.
"Nadamo se da će inicijativa biti prepoznata kao vrsta simboličke poruke, kao vid simboličkih reparacija za zločine i nepravde nanesene tijekom 90-ih godina, na neki način žrtvama nedemokratskih režima ili nastojanja tadašnjih vlasti", istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare programski direktor Inicijative (Youth initiative for human rights, YIHR) Mario Mažić.
Koordinator Inicijative Sven Milekić kazao je da su se u prijedlogu za imenovanje vodili time da su to osobe koje po nekom tematskom određenju pripadaju zajednički u to novo naselje.
"Zapravo je velika lista onih koji su poduprli inicijativu pokazala da postoji određena inicijativa u društvu da ovakve inicijative padnu na plodno tlo te da postoji potencijal za kvalitetno suočavanje s prošlošću, za odnos s prošlosti koji će biti zasnovan na kriterijima inkluzije", istaknuo je.
Podsjetio je da je prijedlog za imenovanje javne površine u čast zagrebačke obitelji Zec Inicijativa mladih Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova podnijela još u prosincu 2011.
Kazališni redatelj Oliver Frljić ustvrdio je da inicijativa dolazi u pravo vrijeme te da je bitno pokazati da u društvu postoje i druge snage koje ne žele po bilo kojem kriteriju, a najmanje po kriteriju nacionalne pripadnosti, isključivati bilo kojeg od naših građana.
Svi ovi primjeri, kazao je, pokazuju neku vrstu isključivanja, bilo da se radi o nacionalnoj, bilo da se radi o ideološkoj osnovi te smatra da je ova inicijativa najbolji način da se pokaže da u društvu postoji manjina, ali ona koja želi nešto mijenjati.
"Ovi ljudi, neki od njih su bili i ostali žrtve državnog terora, nelegitimnog korištenja nasilja od strane države, a kasnije su postali žrtve institucionalnog nasilja, a sudski procesi i sve što se kasnije događalo dali su vrstu institucionalne potvrde koju su egzekutori već ranije napravili", naveo je Frljić.
Zagrepčanin Mihajlo Zec ubijen je ispred svoje kuće u Poljaničkoj ulici, a njegova su supruga i kći otete i smaknute na Medvednici u prosincu 1991. godine. Počinitelji su, kaže se u obrazloženju imenovanja, bili pripadnici pričuvnog sastava MUP-a, tzv. Merčepovci, a iako poznati, do danas nisu osuđeni.
Josip Reihl-Kir koji je postao zapovjednik osječke policije nakon izbora 1990., pokušao je za vrijeme najžešće ratne propagande primiriti građane s obje strane, a ubijen je u srpnju 1991. u zasjedi na ulazu u selo Tenja.
Milan Levar ubijen je u svojoj radionici u Gospiću nakon što mu je podmetnuta eksplozivna naprava. Levar je prethodno javno progovorio o ratnim zločinima te Haaškom sudu pružio informacije o ratnim zločinima u Gospiću.
Slobodan Budak u vrijeme Hrvatskog proljeća 1971. podnio je ostavku na mjesto javnog tužitelja kako ne bi sudjelovao u progonu studenata i disidenata.
Vladimir Primorac je 1972., nakon Hrvatskog proljeća, kao sudac tadašnjeg Okružnog suda u Zagrebu, odbio osuditi Vladu Gotovca i ostale disidente i studente jer nije našao elemente kršenja postojećih zakona. Nakon toga je izbačen iz sudstva.
Inicijativu mladih za ljudska prava podržalo je 99 javnih osoba, od akademika do sveučilišnih profesora, aktivista, novinara i kulturnih umjetnika, a među njima Ivo Josipović, Stjepan Mesić, Milorad Pupovac, Oliver Frljić, Nadežda Čačinović, Aleksandar Stanković, Boris Dežulović, Ante Tomić, Predrag Matvejević, Miljenko Jergović, Zoran Pusić, Vesna Teršelič i drugi.