Točno 1767 puta u zadnjih 12 godina, ili otprilike svaki drugi dan, negdje u Zagrebu jedan će ZET-ov tramvaj bez ikakvog razloga ili utjecaja vozača sam od sebe stati u mjestu. Riječ je o kvaru koji vozači tramvaja opisuju kao - samokočenje, a zbog iznenadnog zaustavljanja najgore je putnicima koji popadaju po vagonu ili se udare. Zbog toga neki od njih čak i tuže ZET, a vozači na taj kvar ne mogu utjecati ili na neki način pomoći putnicima osim provjeriti jesu li svi u redu.
Međutim što je točno samokočenje i zašto se taj bizarni kvar događa? Jutarnji list na uvid je dobio evidenciju kvarova iz tramvajskog pogona Dubrave, koja se proteže unazad 12 godina. Otkrili smo da su se tramvaji povlačili iz prometa 1767 puta zbog kvara samokočenja, a pretežito se radilo o starijim modelima motornih vozila. Kako do kvara točno dođe, objasnio nam je Neven Brnjas, zaposlenik ZET-a.
- Zamislite motor iz mlinca za kavu- takvo nešto ima i tramvaj, samo što je puno veći. To je motor-generator koji ima male "listiće" koji na sebe hvataju kontakt i struju, a tih malih kontakta ima puno i ako je samo jedan od njih izgoren ili zalijepljen za drugi "listić", kad dođe struja na njega, neće ga primiti i on proklizi. Njima se ne isplati mijenjati taj cijeli skupi sklop radi jednog malog kontakta, objasnio nam je.
Ove godine, kvar samokočenja se dogodio 158 puta do 20. rujna, zadnjeg datuma kojeg evidencija obuhvaća. Rekord je oboren u siječnju, gdje je do kvara samokočenja došlo 27 puta, a u svibnju se problem uzastopno svakodnevno ponavljao od 2. do 7. svibnja i zatim ponovno od 9. do 12. svibnja. Zadnji problem sa samokočenjem zabilježen je 18. rujna, pred kraj datuma koje evidencija obuhvaća. Potrebno je uzeti u obzir da nisu obuhvaćene informacije iz drugog tramvajskog pogona koji se nalazi na Remizi, pa se možemo samo zapitati koji je stvarni broj ovakvih kvarova. Ipak, samokočenje je jedan od blažih problema jer tijekom vožnje znaju otkazati i kočnice, kako nam je potvrdio i sugovornik Neven Brnjas.
- Svakom vozaču se samokočenje događa barem jednom mjesečno, ali ajde još samokočenje, tramvaj bar stane. Problem je jer ljudi padaju, ali barem svi ostanu živi. Kad vidim da tramvaji ostaju bez kočenja usred vožnje, bude mi slabo, jer mislim da barem kočnice moraju raditi na tramvaju. Možemo se samo nadati da nećemo u krivom trenutku završiti na toj pruzi i nastradati jer tramvaj ne može zakočiti, rekao nam je Brnjas.
U evidenciji je zabilježeno 1265 slučajeva u kojima je tramvaj ostao bez kočenja. Ako taj broj podijelimo sa sveukupnim brojem dana koje evidencija obuhvaća, može se zaključiti da se kvar na kočnicama događa otprilike svaka tri dana. Tijekom ove godine, tramvaji se 67 puta nisu mogli zaustaviti tijekom vožnje. Rekord je bio u ožujku, gdje se ovaj kvar dogodio 15 puta, a problem je zadnje zabilježen 19. rujna ove godine, predzadnji dan koji evidencija doseže. Kako navodi Nenad Brnjas, problem je i općenito u tehničkoj ispravnosti vozila.
- Rekli su da je tehnička ispravnost oko 40% kod autobusa i tramvaja. Tehnička ispravnost treba biti 90%, to i dalje vrijedi. Ja sam podnosio kaznene prijave protiv ZET-a za ugrožavanje života i imovine. Znači, ako se to ponavlja 100 puta kod 100 različitih ljudi, ne možemo svi lagati, objasnio je.
Na žalbe vozača vezane za probleme s kočenjem, tvrdi kako su dobili odgovor da koriste šinsku kočnicu koja je ustvari "rezervna" kočnica, slično kao i ručna na automobilima. Ipak, može se zaključiti da ni ona nije uvijek pouzdana, pošto su prema podacima evidencije tramvaji 296 puta povlačeni iz prometa upravo zbog kvarova na kočnici koja bi im trebala služiti kao zadnja šansa za zaustavljanje. Najčešće se radi o kvarovima šinske kočnice, kvarovima na njenim nosačima i usmjerivačima ili padu šinske kočnice. Zadnji takav problem zabilježen je 20. rujna ove godine. Kako navodi Brnjas, problemi ove "rezervne" kočnice često potječu i od drugih kvarova na tramvajima.
- Ta šinska kočnica se bazira na akumulatorima, a ne moram ni reći kad su ti akumulatori zadnji put mijenjani. Vozač se doslovno mora pomoliti da će se ona aktivirati, rekao nam je.
Ipak, iz ZET-a smo dobili odgovor da su sva vozila koja izlaze u promet ispravna i sigurna za putovanje, s obzirom na to da im je sigurnost putnika i prometnog osoblja prioritet. Naveli su i da kvar samokočenja, iako je upisan u njihovoj evidenciji skoro 2000 puta – ne postoji.
- Istaknuli bismo kako kod tramvajskih vozila ne postoje kočnice koje koče same od sebe, odnosno ne postoji kako navodite "samokočenje". Kočnice aktivira vozač, dok također u slučaju nužde, odnosno opasnosti, odgovarajuće tipkalo u putničkom prostoru mogu pritisnuti putnici, odgovorili su nam.
Važno je napomenuti kako u razgovoru s vozačima i našim sugovornikom Nevenom Brnjasom, nigdje nije spomenuto kako se kod samokočenja radi o kočnicama koje koče same od sebe, već o kvaru na kontaktima zbog kojeg tramvaj tijekom vožnje stane na mjestu.
Odgovorili su nam i da upravo iz sigurnosnih razloga i tehničkih karakteristika vozila u tramvajima postoje četiri vrste kočnica, a to su radna, pomoćna, dodatna i parkirna koje zavisno o brzini vozila obavljaju svoju funkciju. Također navode i kako postoji kočenje u normalnom načinu rada koje obavlja radna kočnica, kočenje u nuždi, opasnosti i kočenje pri parkiranju. Ipak, sugovornik Neven Brnjas navodi da su kod svih vrsta kočenja u pitanju samo dva dijela tramvaja.
- Sve to obavljaju motor-generator i šinska kočnica, što znači da ako postoji problem s motor-generatorom, preostaje samo šinska kočnica. Zašto se onda tramvaji stalno povlače zbog problema s kočenjem, rekli bi jednostavno da ima još tri načina kako mogu zakočiti i nema problema, rekao nam je Brnjas.
Iz ZET-a navode kako su kvarovi kao i kod svakog drugog sustava mogući, ali nisu učestali.
Ako tijekom vožnje dođe do kvara na nekom od sustava za kočenje, vozilo će na siguran način putnike dovesti do idućeg stajališta ili terminala zahvaljujući ostalim sustavima za kočenje i nakon toga se povlači u servis, a istovremeno se u promet uključuje zamjensko vozilo. U slučaju ozljede tijekom vožnje, putnici se mogu obratiti osiguravajućoj kući.
- Putnici u vozilima ZET-a su osigurani kod tvrtke Croatia osiguranje d.d. te u slučaju ozljeda uslijed neželjenih situacija poput nezgoda ili prometnih nesreća, sukladno previđenoj proceduri mogu zatražiti odštetu putem osiguravajuće kuće, odgovorili su nam.