Na prvotnu ideju projekta poticane stanogradnje u Podbrežju zainteresiralo se više od 300 znanstvenih novaka. Barem tako kažu iz Sveučilišta koje je među njima provelo anketu. Prvih 100 odustalo je jer ne rade na ugovor za stalno, dio je otpao jer nisu bili kreditno sposobni, a neki su rekli kako ne žele živjeti u naselju koje još nije sagrađeno.
Cijena kvadrata stana u Podbrežju iznosi 1466 eura. Vrlo je brzo broj sa 300 znanstvenih novaka spao na njih 30 koji su se prijavili na natječaj za kupnju stana, a u mjesec dana i taj se broj prepolovio na samo 14 znanstvenika koji su ostvarili pravo na pomoć pri kupnji stana, a riječ je o 222 eura koje bi im Grad subvencionirao na 10 godina.
Na kraju, od 208 planiranih samo su 2 znanstvena novaka kupila stan u Podbrežju, prema podacima koje smo dobili iz Grada. Iako se mnogima u početku učinilo kako će ovaj model Grada riješiti za mlade inače problematično stambeno pitanje i počeli maštati o životu u novom naselju, s direktnom ZET linijom prema centru, nekoliko vrtića i školom, sportskom dvoranom, kulturnim centrom i plivalištem, projekt za znanstvene novake na kraju je doživio pravi fijasko.
Poticaj
Ono u čemu se gotovo svi s kojima smo razgovarali slažu je da su uvjeti bili promašeni.
- Kada sam se prijavio, obećani su nam stanovi po pristupačnim cijenama, ali ovo što nude ne odgovora primanjima jednog znanstvenog novaka koji radi na sveučilištu. Sami stanovi i naselje izgledaju obećavajuće, ali cijena je jedini faktor koji je utjecao na moju odluku - rekao je asistent na Geodetskom fakultetu Marko Radanović, koji se prijavio, ali na kraju i odustao od kupnje stana. S njime se slaže i znanstvenica sa Sveučilišta koja je htjela ostati anonimna.
- Ovo je rješenje s figom u džepu, koje se samo na prvu činilo povoljno. Nisu nam na početku rekli da se kredit subvencionira samo 10 godina, a tako se ide na ruku onima koji to mogu otplatiti u tom roku. Mnogi od nas ne mogu. Da Grad subvencionira kredit, primjerice, na 25 godina, što ovdje nije slučaj, trebala bih ga otplaćivati 4500 kuna mjesečno, što je suludo skupo - objašnjava.
Tvrde kako je cijena ustvari tržišna, a ne poticajna te misle da je trebala biti do 1000 eura po kvadratu, s obzirom na to da je riječ o naselju koji nije u centru grada.
- Do 1000 eura vjerojatno bih ozbiljnije razmislila. Sadašnja cijena jednostavno je previsoka za tu lokaciju, a i za naše financijske mogućnosti - objašnjava Marija Todorić, novakinja na Zavodu za teorijsku fiziku na PMF-u.
Sadržaj
Njezina kolegica s Fakulteta kaže da joj omjer uloženog i dobivenog nije odgovarao, a ovom mjerom uopće se nije išlo na ruku mladima.
- Prevelika cijena za kvadrate, netransparentnost, dugo čekanje odgovora iz Grada i nedorečenost glavni su razlozi zašto sam odustala od kupnje. Gradnja mi izgleda nesigurno i čini mi se da bi ovo mogao biti sljedeći Jelkovec - Sopnica u kojem nitko ne želi živjeti. Osim toga, na natječaj su se mogli prijaviti svi zaposlenici Sveučilišta, a ne samo znanstveni novaci - tvrdi asistentica s PMF-a.
Kažu da su za cijenu od 1400 eura mogli kupiti stan u starijoj zgradi s manje stanova koji je bliže centru grada i poslu. Zamjerili su im i nedostatak kulturnog sadržaja koji je potreban znanstvenoj eliti te tvrde da se nije razmišljalo o kvaliteti svakodnevnog života kojom se trebalo motivirati znanstvenike za kupnju stana.
Natječaj
Jednog znanstvenika s Građevinskog fakulteta najviše je, pak, zasmetalo to što su se uvjeti mijenjali.
- Zadnja promjena koju su napravili nakon natječaja je da ako kamata naraste više od četiri posto, Grad neće subvencionirati kredit, o čemu u početku nije bilo riječi. Tada je mnogo ljudi odustalo. Ponuda se jednostavno nije činila povoljnom - rekao je mladi znanstvenik.
Da bi mogli aplicirati za kupnju stana, mladi znanstvenici trebali su biti zaposleni na Sveučilištu u Zagrebu i biti kreditno sposobni. Osim toga, prema Pravilniku o kriterijima, bodovao se njihov stambeni status, akademski status, broj članova obiteljskog domaćinstva, broj djece te invalidnost ili tjelesno oštećenje. Na kraju ih se na natječaj prijavilo samo 21, u predzadnjem krugu u listopadu prošle godine ih je ostalo šestero, a stan su na kraju kupili samo dvoje.
Tako je mjera kojom se htjelo zbrinuti mlade znanstvenike i osigurati da ostanu u Hrvatskoj završila neslavno. Sada će se tamo nalaziti 200 socijalnih stanova, 200 stanova za javni najam, a ostatak od 206 predviđenih za znanstvenike završio je na Javnom pozivu za kupnju stanova koji traje do 20. ožujka i čeka građane kojima će 1466 eura po kvadratu biti privlačnija opcija za kupnju.
Radni odnos
Direktor Zagrebačke stanogradnje Željko Horvat razlog slabog odaziva nalazi u nestalnom odnosu znanstvenika, zbog čega oni ne mogu ostvariti kreditnu sposobnost.
- Znanstveni novaci imaju radni odnos na 5-6 godina i ne mogu računati da će ostati u stalnom radnom odnosu i onda su u takvim odnosima da nisu kreditno sposobni kupiti takve stanove. Nije me iznenadilo što je tako mali broj prijavljenih jer je Grad Zagreb upozoravao na činjenicu da znanstveni novaci imaju odgovarajuće otegotne okolnosti - rekao je Horvat.
Ipak, da projekt ne propadne u potpunosti, Grad je odlučio ostaviti mogućnost znanstvenicima da kroz bodovanje i dalje mogu aplicirati za stanove, ali bez subvencije Grada. Na natječaj će se tako javiti kao i svi ostali građani. Zašto stanovi, ako su preskupi znanstvenicima, nisu dani u najam, Horvat je odgovorio kako Grad nije više imao sredstava.
- Grad je dao 200 stanova u najam, ali da bi ih dao više, moraju osigurati dodatna sredstva - rekao je Horvat. Prvi stanari trebali bi useliti na proljeće jer je rok za dovršetak prve četiri zgrade 1. svibnja.