Gotovo je 90 posto učenika u Hrvatskoj barem jednom doživjelo neki oblik nasilja u školi, bilo ono fizičko ili online. Zabrinjavajući podaci rezultat su nacionalnog istraživanja o vršnjačkom nasilju i digitalnim navikama učenika osnovnih škola predstavljeni danas u Zagrebu.
Djeca u Hrvatskoj internet počinju koristiti sve ranije. Prvi se mobitel dobiva ulaskom u osnovnu školu, u prosjeku s osam godina, a prve profile na društvenim mrežama otvaraju u prosjeku s devet godina. Sve mlađe generacije internet i njegove platforme počinju koristiti u ranijoj dobi. Najpopularnije platforme su TikTok, Snapchat i YouTube pri čemu TikTok prednjači. U prosjeku učenici imaju po tri profila na društvenim mrežama.
Roditeljski nadzor pritom drastično pada. Više od polovice učenika tvrdi da njihovi roditelji nikada ne koriste alate za ograničavanje sadržaja, a tek šest posto osmaša kaže da njihovi roditelji svakodnevno nadziru njihove online aktivnosti.
Tako 50 posto učenika petog razred mobitel, tj. internet koristi do 2 sata dnevno, a učenici osmog, njih 43 posto 5 sati i više. Istraživanje pokazuje da je 7. razred prijelomna točka kada naglo raste postotak učenika na internetu, a time i vršnjačko nasilje.
Više od polovice učenika priznaje da i sami sudjeluju u nasilnim ponašanjima - svaki treći učenik (34,2 posto) žrtva je online nasilja, a svaki četvrti (24,1 posto) priznaje da ga i sam čini.
Nema više granica
Ivan Ćaleta, voditelj ureda Centra za sigurniji internet, upozorava da granica između fizičkog i digitalno nasilja gotovo i ne postoji.
- U posljednje vrijeme svedočimo sve češćim fizičkim sukobina među djecom, ali problem postaje veći jer su svi ti slučajevi zabilježeni kamerom. Digitalni traj ostaje zauvijek. Moramo raditi i na prevenciji nasilkja u stvarnom svijetu i na jačanju medijske pismenosti kako bi djeca znala reagirati, prijaviti i zaštiti svoje vršnjake, kazao je.
- Istraživanje predstavlja trendove koji nam pokazuju da reagiramo prekasno. Danas gotovo da nema nasilja u školi bez digitalne komponente. Netko to snimi, podijeli u grupi i nasilje postaje javno, kazala je za Jutarnji voditeljica istraživanja Lucija Vejmelka.
Istraživanje otkriva još jedan zabrinjavajući podata. Čak trećina učenika osmog razreda primila je poruke seksualnog sadržaja, dok njih 29 posto priznaje da su i sami slali takve sadržaje pod pritiskom ili ucjenom poznate osobe. Svako sedmo dijete dogovorilo je susret uživo s osobom koju je upoznalo na internetu.
Iako se većina učenika osjeća sigurno u školi, svako peto navodi da se ne osjeća prihvaćeno, a 19,8 posto navodi da se u školi ne osjeća sigurno. Verbalno nasilje najrašireniji je oblik nasilja, ali i tjelesno doživljala više od 80 posto učenika. Čak 30 posto njih izjavilo je da ih je netko barem jednom neprimjereno dodirivao.
Prešutjeli nasilje
Uz sve to, više od polovice njih nikome ne bi prijavilo da trpi nasilje. 64 posto ga je prešutjelo uživo, a 54 online, umjesto pomoći, biraju šutnju ili blokiranje počinitelja.
Ovisnost o društvenim mrežama i mobitelu, vršnjačko nasilje koje je povećano digitalnim svijetom navodi nas na razmišljanje kako djeci pomoći i osigurati da odrastu u sigurnim uvjetima. Jedan od načina je zabrana mobitela u školama koja ipak ima svoje negativne strane.
- Ne bih rekao da treba zabraniti mobitele jer postoje situacije kada su potrebni, kazao je u razgovoru za Jutarnji Ćaleta, a Vejmelka se osvrnula na istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji koje pokazuje da stroge zabrane ne donose bolje rezultate jer će djeca svoje tzv. online vrijeme nadoknaditi noću, a i sama zabrana uvijek nailazi na otpor.
- To je kao da zabranite nogometnu loptu. Nećete ju koristiti u matematici, ali na tjelesnom ona ima svoje mjesto. Mobitel može biti koristan alat ako se koristi svrhovito, poručila je Vejmelka.
Istraživanje „Vršnjački odnosi i nasilje među djecom u Hrvatskoj“ proveli su Centar za sigurniji internet i Centar za nestalu i zlostavljanu djecu na uzorku od 1727 učenika viših razreda osnovne škole, po jednoj školi iz svake županije. Rezultati pokazuju da djeca ne razumiju rizike online svijeta u kojem provode i do sedam sati dnevno.
Aura Radočaj, učenica šestog razreda u suradnji je s Centrom napravila priručnik za svoje vršnjake kako bi im približila opasnosti cyberbullyinga jer je i sama doživjela neprimjerena ponašanja u svom okruženju. Njeni prijatelji, kaže, često ne znaju kome se obratiti pa reagiraju tako da vraćaju „hate“. Zbog toga je važna podrška roditelja.
- Mobiteli i internet su dio našeg svakodnevnog života, često znamo da smo previše na mobitelima i roditelji bi trebali s nama razgovarati o tome. Kada nam daju zabrane, nećemo ništa naučiti, trebali bi nas razgovorom osvijestiti koje sve opasnosti postoje, poručila je Aura na predstavljanju rezultata istraživanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....