OŽIVJELA TRADICIJA

Kino Mosor drugi put među Zagrepčanima

Revitalizacija kina slavne prošlosti u vlasništvu nasljednice Andree Balen. Otvaranjem Arhiva kina Mosor, na mjestu nekadašnje popularne kinodvorane, novim je naraštajima predstavljena kinokultura minulih razdoblja
 Goran Mehkek/CROPIX

Nekad kultno kino Mosor, koje su desetljećima posjećivale generacije filmoljubaca, a u međuvremenu je postalo zapušteni gradski prostor, jučer je - otvorenjem bogatog Arhiva - vraćeno građanima Zagreba. Kao i mnoge druge kinodvorane, i Mosor je nestao u vrtlogu izazvanom dolaskom multipleksa i nove tehnologije, a na njegovo zlatno doba podsjećala su samo povremena događanja u tom prostoru.

Bogatu ostavštinu kina pronašli su članovi Platforme 9,81 - Instituta za istraživanja u arhitekturi, i u suradnji s Društvenim centrom Mosor odlučili je predstaviti Zagrepčanima. Arhiv kina Mosor, otvoren sinoć u Zvonimirovoj 63, rezultat je zajedničkog nastojanja OŠ S. S. Kranjčevića, udruge Pravo na kvart, inicijative stanara i Vijeća gradske četvrti Donji grad da se napušteni gradski prostori vrate građanima kao mjesta javnog okupljanja.

Arhiv se sastoji od mnogih predmeta pronađenih u zgradi kina, poput popisa filmova prikazanih1983., crnobijelih fotografija s neslužbenih druženja, plakata filmova “Pljačkaši voza” i “Apokalipse danas”, plastičnih slova kojima su se ispisivali naslovi filmova iznad ulaza u kino, ulaznica s pečatima tadašnje države...

Kino je denacionalizacijom prije mjesec dana vraćeno obitelji Balen, kojoj građani mogu zahvaliti na bogatoj ostavštini. Povijest kina Mosor seže u tridesete godine prošloga stoljeća. Te 1935., kad je publika žudjela za kulturnim provodima, a ulaganje u pionirske pokušaje u zabavnoj industriji bilo krajnje rizično, Martin Balen odlučio je u sklopu stambene trokatnice u Zvonimirovoj ulici uložiti novac u gradnju kina i nazvati ga Union.

Luksuz onoga doba

Nakon samo nekoliko godina novootvoreni objekt postao je omiljeno okupljalište mnogih građana, koji su prije prikazanog filma gledali Filmske novosti, odnosno Vijesti, s obzirom na to da televizije još nije bilo, a ulaznice su bile jeftine. Luksuzna kinodvorana, s balkonom i predvorjem, jedna od rijetkih u Zagrebu, pravi je procvat doživjela početkom pedesetih godina prošlog stoljeća. Kino Union bilo je nakon Drugog svjetskog rata nacionalizirano i preimenovano u kino Mosor. Martin Balen, optužen da je surađivao s fašističkim kinematografima, nikada se nije pomirio s gubitkom kina Union.

- Bilo mi je 15 godina, živjela sam u Njemačkoj, a u Zagreb sam dolazila dvaput godišnje. Generacija moje majke često je odlazila u kino, mnogo češće nego naraštaj moga djeda Martina Balena. Sjećam se da me baka vodila u kino, tada već preimenovano u Mosor, i uvijek bi mi napomenula da je to moje vlasništvo. Odlazak u kino za mene je bio pravi doživljaj: svaki put baka bi pripremila večaru, svečano se odjenula, uresila i dotjerala... - sjeća se Andrea Balen, unuka Martina Balena i jedina nasljednica kina Mosor. Zlatnih se vremena sjeća i Miroslav Stiegler, očuh Andree Balen, koji sa smiješkom govori o blagajnici Dragici Martinis, tada studentici, a poslije poznatoj pjevačici Bečke opere.

Povremena okupljanja

Prvotnu funkciju kino Mosor izgubilo je 1996., dolaskom multipleksa i trgovačkih centara te radikalnom proimjenom kinokulture. Većina Zagrepčana sjeća ga se iz razdoblja socijalističke Hrvatske, a kao pomalo zaboravljen gradski prostor u posljednjih se deset godina koristio za povremene kulturne priredbe i prigodna okupljanja građana, neafirmiranih umjetnika, učenika obližnjih škola, umirovljenika, navijača Dinama.

Jedan od simbola propale zagrebačke kinomreže oživio je 2008. kao Društevni centar Mosor, u kojem su sami korisnici kreirali program. Različite dobne skupine iz četvrti okupljale su se u dnevnom boravku kina, Platforma 9,81 osmislila je projekt Društvenog centra, Osnovna škola Silvija Strahimira Kranjčevića organizirala je kulturno-umjetničke, edukativne i druge društvene aktivnosti vezane uz djecu školskog uzrasta i njihove roditelje, dok se za glazbene programe, koncerte i probe mladih bendova brinula udruga Tur-bina.

- Grad nam je 2008. dao dozvolu za korištenje kinodvorane, a s obzirom na dobru suradnju s Andreom Balen, različite aktivnosti organizirat ćemo još najmanje godinu dana. U sklopu Arhiva predstavljamo i projekt ‘Nevidljivi Zagreb’, fotografije napuštenih gradskih prostora koji su povremenim naseljavanjem vraćeni u gradski život - kaže Lana Lovrenčić iz Platforme 9,81, dodajući da su svi zainteresirani građani i udruge koje nemaju svoje prostorije pozvani da u kinu Mosor organiziraju projekte od javnog interesa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. ožujak 2024 16:12