Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u ponedjeljak je izjavio da je za štetu uzrokovanu potresom odgovorno “neodržavanje privatne imovine”, drugim riječima građani, te da će “grad obnoviti svoju imovinu, država svoju, a građani svoju”.
To nas je ponukalo da istražimo koliko se i kako (ne)održavala gradska imovina koja je nastradala u potresu - škole, knjižnice, muzeji, bolnice.
Ako je kriterij stanje zgrada u Donjem i Gornjem gradu, kojima upravlja Grad Zagreb - održavanje je bilo katastrofalno. Stotinjak škola i vrtića mjesecima neće biti u mogućnosti nastaviti s radom (neki od njih u ove se zgrade nikada više neće moći vratiti), muzeji su teško stradali, neki su dijelovi postava uništeni, knjižnice su pretrpjele velike štete...
Samo dekor
Većina arhitekata slaže se da su se zadnjih desetljeća u Zagrebu vodila uglavnom kozmetička popravljanja - fasade, pročelja, energetska obnova. Gradonačelnik Bandić je neki dan izrazio žaljenje jer njegov “prijedlog o obnovi fasada i sanaciji pročelja zadnje četiri godine nije naišao na pozitivan odjek u javnosti”, u kojem je Grad nudio sufinanciranje i do 80 posto. Međutim, arhitekti, primjerice Darko Kolarić, smatraju da iako takva obnova može imati dekorativnu funkciju i spriječiti opadanje fasade na ulicu, ona ne doprinosi otpornosti zgrade na potres. Rijetko je koja zgrada u gradskom vlasništvu, ako ijedna, prošla seizmičku sanaciju.
Stradao je i Hrvatski prirodoslovni muzej, smješten u gornjogradskoj palači Amadeo. Dio stalnog postava je uništen
Od Grada smo stoga tražili točan broj zgrada, u gradskom vlasništvu i ingerenciji, koje su oštećene potresom i trebaju sanaciju. Tražili smo i procjenu štete, kao i vrijeme potrebno za sanaciju. Zamolili smo i da nam pošalju prosjek godišnjih ulaganja, u zadnjih deset godina, u obnovu zgrada i taksativno navođenje koji su se zahvati provodili. Zanimao nas je, također, i točan broj zgrada na kojima je, u zadnjih deset godina, izvršeno uređenje pročelja, te točan broj zgrada na kojima su izvršeni zahvati na statikama.
Odgovore nismo dobili.
Stradao je i Hrvatski prirodoslovni muzej, smješten u gornjogradskoj palači Amadeo. Dio stalnog postava je uništen
Najgore su, čini se, prošle škole. Čak 100 objekata od njih 450 najmanje do jeseni neće biti u stanju da se u njima održava nastava. Jedna od njih je i Hotelijersko-turistička škola u Frankopanskoj. Ravnateljica Zdravka Krpina kaže nam da bi zgrada, iako trenutno ima “žutu naljepnicu”, što bi značilo da je privremeno neupotrebljiva, uskoro trebala dobiti onu crvenu, što znači da se ne smije koristiti.
Hotelijersko-turistička škola u Frankopanskoj ulici mjesecima neće moći biti u upotrebi
Na školi, koja inače broji preko 700 učenika, otišao je dio krovišta, a napukli su i zidovi koji drže krovište. U zgradu se može ući samo do prvog kata.
Hotelijersko-turistička škola u Frankopanskoj ulici mjesecima neće moći biti u upotrebi
- Škola je bila u preseljenju na novu lokaciju na Baotićev trg. Grad Zagreb je s time započeo, a onda je to iz nekih razloga stalo. Ja nemam sve činjenice i ne znam koliko se u školu ulagalo i u što točno, pa ne bih to komentirala - odgovorila nam je ravnateljica, koja je na čelo škole sjela lani u rujnu. Kaže da je u nekoliko mjeseci vođenja škole preživjela “štrajk, koronavirus, potres i pustinjske čestice”. Pita se što ju još čeka.
Hotelijersko-turistička škola u Frankopanskoj ulici mjesecima neće moći biti u upotrebi
Kako nam je ispričala voditeljica Ismena Meić, ni Gradska knjižnica na Starčevićevom trgu, koja je sagrađena iste godine kad i Hrvatsko narodno kazalište, 1895., nije prošla seizmičku sanaciju niti su bile provedene značajne obnove od 1995. godine.
Dubinska obnova
- Zgrada je još 1995. godine, kad se knjižnica uselila, prošla radove prenamjene. Tada su se uklanjali različiti zidovi iz unutrašnjosti, ali krucijalne obnove nismo imali niti smo vodili statičke radove na objektu - kaže Meić. Nakon potresa su zabilježili oštećenja na zidovima na stubištu, dimnjak je s krova pao u dvorište i dosta građe je izletjelo iz polica, dodaje. To je njihova opservacija, a još čekaju nalaz statičara. Štetu je pretrpjela i Knjižnica Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu, a većina knjižnica koje su bile u stambenim zgradama prošle su bez veće štete.
Struka se boji da se zgrada Gimnazije Tituša Brezovačkog na Gornjem gradu neće moći spasiti
Inače, prema dostupnim gradskim podacima, za Gradsku je knjižnicu još 2018. godine predviđeno 500.000 kuna za, kako u Programu radova kapitalnih ulaganja u objekte za društvene djelatnosti stoji, izradu projektne dokumentacije i sanaciju objekta.
Betonska pojačanja
Također, Muzej grada Zagreba je pretrpio znatna oštećenja. Prema riječima dugogodišnjeg ravnatelja Vinka Ivića, na gornjogradskoj lokaciji u Opatičkoj ulici unutarnji zidovi su popucali, kao i posebni križni stropovi, nastradali su vanjski zidovi, a šteta je vidljiva i na muzejskoj građi. Kaže da razmjere štete i točan trošak ne zna jer statičarima još uvijek nisu došli na red. Navodi, ipak, da se muzej obnavljao, ali 90-ih godina.
Muzej grada Zagreba oštećen je i izvana i iznutra, iako je obnovljen 90-ih godina
- Imali smo kompleksnu obnovu od 1992. do 1997. godine. Tada se zgrada, iako zaštićena kao kulturno dobro, temeljito obnovila. Stabilizirali su se temelji, a zidovi su dobili betonska pojačanja. Strah me i pomisliti što bi bilo da te obnove nije bilo - govori Ivić.
Muzej grada Zagreba oštećen je i izvana i iznutra, iako je obnovljen 90-ih godina
Na pitanje je li u međuvremenu bilo nekih znatnijih zahvata u statiku zgrade, odgovara da osim sitnijih uređenja fasade nikakvih radova na strukturi zgrade nije bilo.
Muzej grada Zagreba oštećen je i izvana i iznutra, iako je obnovljen 90-ih godina
Kontaktirali smo i Mirjanu Jermol, ravnateljicu OŠ Petra Zrinskoga u Krajiškoj ulici, koja je, među rijetkima, označena crvenom naljepnicom, što znači da je “neuporabljiva zbog iznimno velikih oštećenja, zabranjen je ulazak, kao i zadržavanje u blizini škole”.
OŠ Petra Zrinskog dobila je crvenu naljepnicu: ne smije se koristiti
- Statičari su bili jutros i, hvala Bogu, rekli su da je šteta popravljiva. To nam je u ovom trenutku bilo najvažnije jer se zaista radi o jedinstvenoj školi - govori Jermol.
OŠ Petra Zrinskog dobila je crvenu naljepnicu: ne smije se koristiti
Na pitanje o ulaganjima u obnovu statike, ravnateljica Jermol potvrdila je da su se obnove radile, ali uglavnom su se ticale pročelja i prozora.
- Teško je o tome govoriti jer uvijek gledate iz svojih cipela, a treba imati u perspektivi cijeli grad. Imamo 108 osnovnih škola u Zagrebu, to je ogroman novac koji treba pravilno raspodijeliti. Lako nam je sada govoriti što bi bilo kad bi bilo - kaže Jermol.
Muzej za umjetnost i obrt pretrpio je velika oštećenja. Je li u njega dovoljno ulagano?
Da ozbiljnih zahvata na zgradama koje su gradska odgovornost nije bilo smatra i Anka Mrak-Taritaš, predsjednica Kluba gradskih zastupnika GLAS-a i HSU-a.
- Poznato je da je grad na takvom području na kojem se mora voditi računa o statičkim elementima, a Grad to nije radio. Sve što je napravljeno jesu kozmetički zahvati, pa čak niti to. To vam je energetska obnova pročelja, što znači da će zgrada izvana izgledati malo ljepše i uštedjeti stanaru nešto toplinske energije - kazala nam je Mrak-Taritaš. Prema njoj, grad je trebao provesti dva odvojena projekta. Prvi bi bio onaj energetske učinkovitosti, a drugi statička sanacija građevina, za što se moglo aplicirati za sredstva Europske unije. To, kaže, Grad opet nije učinio.
“Trebali smo još lani seliti u novi prostor”
Preseljenje Hotelijersko-turističke škole iz zgrade u Frankopanskoj ulici, u samom središtu Zagreba, koja datira s početka 19. stoljeća, u novoadaptiranu školu na Baotićevu trgu, za koju je predviđeno 30 milijuna kuna, nije se dogodilo, iako je bilo planirano za rujan prošle godine.
Grad Zagreb je s procesom pripreme nove lokacije počeo još na proljeće 2018., a gradonačelnik Milan Bandić obećao je da će škola biti na novoj lokaciji za 12 mjeseci.
Ravnateljica Zdravka Krpina se nada da bi teška oštećenja koja je ova škola pretrpjela u razornom potresu 22. ožujka konačno mogla biti znak da je vrijeme da učenici dobiju novi krov nad glavom umjesto ovog kojeg sada pola nedostaje. (G.G.)
Reakcija Grada Zagreba
Grad Zagreb je u srijedu poslijepodne poslao reakciju na tekst „Koliko je Bandić ulagao u zgrade“ objavljen na Jutarnjem.hr i u Jutarnjem listu 1. travnja.
Njihovu reakciju u nastavku prenosimo u cijelosti:
- Neistinita je tvrdnja iznesena u članku da „stotinjak škola i vrtića mjesecima neće biti u mogućnosti nastaviti s radom“ te da „čak 100 objekata od njih 450 najmanje do jeseni neće biti u stanju da se u njima održava nastava“. Naime, Gradski ured za obrazovanje u tjednu nakon potresa izvijestio je javnost kako je stotinjak gradskih vrtića i škola pretrpjelo oštećenja, naglašavajući pritom da su izvidi građevinskih stručnjaka, utvrđivanje i detaljna procjena štete još uvijek u tijeku. U nijednom trenutku nije utvrđeno niti izrečeno da stotinjak škola i vrtića mjesecima neće moći nastaviti s radom, jer to naprosto nije činjenično stanje stvari. Ističemo tako da su već nekoliko dana poznati konačni rezultati utvrđivanja štete za objekte dječjih vrtića, a od jučer i rezultati za objekte srednjih škola. Od 226 objekata dječjih vrtića kojima je osnivač i kojima upravlja Grad Zagreb, uslijed redovitog i sustavnog održavanja njih čak 200 nije pretrpjelo nikakvo oštećenje, 15 ih ima mala oštećenja koja nisu zapreka za njihovo korištenje, a samo 11 ih ima žutu oznaku koja označava da objekti trenutno nisu uporabljivi. Nijedan objekt dječjih vrtića nije dobio crvenu oznaku, odnosno nije proglašen neuporabljivim. Ističemo također da su radovi na sanaciji vrtića već započeli te se kompletna sanacija svih oštećenih objekata očekuje prije početka nove pedagoške godine.
Što se srednjih škola tiče, od 72 objekta srednjih škola, njih 2 su proglašene neuporabljivima, a njih 10 privremeno neuporabljivima. Ističemo međutim da je 60 objekata srednjih škola uporabljivo, odnosno imaju mala oštećenjima ili su bez ikakvih oštećenja. Naglašavamo također da će konačni rezultati utvrđivanja štete za objekte osnovnih škola biti poznati tijekom ovog tjedna, međutim, činjenica je da je od 298 dosad pregledanih objekata vrtića i škola, njih samo 23, odnosno nešto manje od 8%, trenutno neupotrebljivo, što je daleko manje od jedne četvrtine neuporabljivih objekata kao što se to neistinito ističe u članku. Pritom valja istaknuti da će velika većina trenutno neuporabljivih objekata biti sanirana i puštena u rad prije početka nove školske godine, što je još jedan dokaz neistinitosti navoda o neuporabljivosti istih do jeseni, kao što se to navodi u članku. Primjerice, neistinita je tvrdnja da se „zgrada Gimnazije Tituša Brezovačkog na Gornjem gradu neće moći spasiti“. Kao što je poznato, Gimnazija Tituša Brezovačkog dobila je žutu oznaku, što znači da je ista privremeno neuporabljiva, a ne da se ista ne može spasiti. Ističemo kako je izrada troškovnika i projektne dokumentacije za sanaciju spomenute škole već pokrenuta, a uskoro će započeti i sama sanacija nakon koje će škola biti puštena u rad.
Nadalje, neistinite su tvrdnje da „ozbiljnih zahvata na zgradama koje su gradska odgovornost nije bilo“, da je riječ „samo o kozmetici“, da je „rijetko koja zgrada u gradskom vlasništvu, ako ijedna, prošla seizmičku sanaciju“ kao i da je održavanje gradskih škola i vrtića „katastrofalno“. Grad Zagreb sustavno održava i obnavlja dječje vrtiće i škole, uključujući i ulaganja u podizanje njihove statičke otpornosti, dokaz čemu je i činjenica da bi, s obzirom na jačinu potresa, u slučaju nepostojanja sustavnog održavanja i obnavljanja trenutno bilo mnogo više oštećenih vrtića i škola.
Primjera radi, Grad Zagreb u proteklih je 10 godina u održavanje, rekonstrukciju te energetsku i statičku obnovu dječjih vrtića i škola izdvojio 2.101.068.425,28 kuna kojima su obnovljene 52 škole i 64 dječja vrtića diljem grada, uključujući i Donji i Gornji grad, čime je znatno umanjen broj objekata koji su značajno oštećeni potresima. Ističemo primjerice nedavnu rekonstrukciju gotovo 200 godina stare zgrade u Vlaškoj ulici u kojoj je smješteno Glazbeno učilište Elly Bašić koja nije pretrpjela oštećenja, unatoč iznimnoj starosti, baš kao rezultat ulaganja u seizmičku i statičku otpornost zgrade. Nadalje, ističemo i činjenicu da je postupak sanacije OŠ Petar Zrinski, koja je nažalost pretrpjela znatna oštećenja, pokrenut u ožujku ove godine, nekoliko tjedana prije potresa, a krovište na spomenutoj školi zamijenjeno je još 2013. godine, što je dokaz neistinite tvrdnje kako su se obnove spomenute škole odnosile samo na „pročelja i prozora“. Nadalje, važno je napomenuti da je Grad Zagreb upravljanje osnovnim i srednjim školama preuzeo tek 2002. godine, kada su upravljanje i osnivačka prava nad osnovnim i srednjim školama prenijeta s Republike Hrvatske na županije, odnosno Grad Zagreb. Uslijed nedostatka sustavnog ulaganja države u održavanje i obnovu škola, posebice u razdoblju od 1989. do 2002. godine, velikom broju škola u Gradu Zagrebu 2002. godine, u trenutku prenošenja osnivačkih prava s države na Grad Zagreb, bila je potrebna obnova i rekonstrukcija, čime se Grad Zagreb sustavno i bavi.
Nadalje, ističemo činjenicu da Grad Zagreb prati potrebe svojih građana te uz kontinuirano održavanje postojećih gradi i nove objekte odgojno-obrazovne namjene. Tako su samo od početka ove školske godine (9. rujna 2019. godine) izgrađena i puštena u rad 2 nova dječja vrtića, 4 osnovne škole, 1 srednja škola, 6 školskih sportskih dvorana, a jedna je srednja škola značajno nadograđena. Za sve prethodno navedeno izdvojeno je 363.717.776,07 kn - stoji na kraju reagiranja koje je potpisao pročelnik Ivica Lovrić.