MEŠTROVIĆEV PAVILJON

Ministarstvo kulture: Podržavamo obnovu, ali i nas zanima zašto se mijenja kamen za stube

    AUTOR:
    • Korana Sutlić,
    • Matija Boltižar

  • OBJAVLJENO:
  • 22.05.2018. u 19:00

Damir Krajač / CROPIX

Događanja oko obnove Meštrovićeva paviljona i sama obnova zagrebačkog Trga žrtava fašizma prerasli su u jednu od najvećih kontroverzi uređenja javnog prostora zadnjih godina u Hrvatskoj. Ponajviše zbog lošeg informiranja javnosti i struke o samoj obnovi, jer je izostala javna prezentacija i uvid u projekt.

Sada se oglasilo Ministarstvo kulture koje načelno podržava obnovu koju provodi Grad, predloženo hortikulturno i parterno rješenje kojim se uređenje okoliša paviljona privodi izvornoj autorskoj zamisli. Međutim, oni od Grada traže očitovanje zašto je došlo do zamjene originalnih kamenih stuba postamenta paviljona.

Kulturno dobro

“Prema usvojenim stručnim standardima iz područja zaštite kulturne baštine, zamjena kamene građe prihvatljiva je u slučaju kada stanje kamene strukture nije moguće stabilizirati ostalim standardnim konzervatorsko-restauratorskim metodama na zadovoljavajući način. U takvim slučajevima opravdano je korištenje zamjenskog arhitektonsko-građevinskog kamena srodne vrste uz uvjet vizualne i tehničke usklađenosti s cjelinom. Svaka intervencija na kulturnom dobru mora biti adekvatno dokumentirana s obzirom na zatečeno stanje i planirani zahvat”, stoji u dopisu Ministarstva kulture.

Za naknadne izmjene koje se mogu pojaviti tijekom izvođenja radova, dodaju u Ministarstvu, nužno je odobrenje nadzornog inženjera i nadležne konzervatorske službe.

Osnovna ideja

“U tom smislu Ministarstvo kulture zatražilo je od Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode očitovanje vezano za postupak odabira zamjenskog kamena Vrsine koji je naveden u troškovniku. S obzirom na karakter i značaj samog arhitektonsko-urbanističkog koncepta, potrebno je konzervatorski pristup temeljiti na cjelovitoj valorizaciji bez uvođenja bilo kakvih novih arhitektonskih elemenata u djelo Ivana Meštrovića”, ističu u Ministarstvu kulture.

U Ministarstvu također smatraju da je “s obzirom na arhitektonsko-urbanistički značaj, a time i osjetljivost samoga mjesta te njegovu javnu percepciju, ovakav projekt bilo potrebno na odgovarajući način, već u fazi planiranja i projektiranja predstaviti široj stručnoj i zainteresiranoj javnosti”.

Sve je počelo kada je 2016. godine arhitektica Loredana Stunić iz studija Elle predstavila u medijima svoj projekt za uređenje prostora Meštrovićeva paviljona i okolnih ulica. Tada je izjavila kako će se plato oko Meštrovićeva paviljona urediti onako kako ga je zamislio sam Ivan Meštrović davne 1934. godine kada ga je počeo raditi kao spomenik Petru I. Karađorđeviću.

“Meštrovićeva rečenica ‘Zamišljam tu kružnu građevinu samo na tratini usred trga’, držim, govori sve o osnovnoj ideji. Pročišćenjem hortikulture oslobodila bi se vizura na samu građevinu. Ne vidim značajnijih prepreka da se i okoliš paviljona ne vrati na izvornu ideju autora posebno jer se valorizacijom pokazalo da je više od 70 posto biljnog fonda na trgu bezvrijedno. Bit Trga žrtava fašizma jest arhitektura i Meštrović, a velikim drvećem arhitektura se zaklanja”, rekla je tada Loredana Stunić.

Magnolija

Javno su reagirala strukovna udruženja arhitekata i urbanista fokusirajući se na problem kako za taj projekt uređenja nije raspisan javni arhitektonski natječaj. Riječ je pritom o zahvatu u prostoru vrijednom oko 8 milijuna kuna, a ne simboličnom uređenju.

Potom je priča pala u zaborav. Radovi su na Trgu krenuli prije nekoliko mjeseci, a onda je iščupano stablo magnolije. To je izazvalo revolt mnogih na društvenim mrežama. Na početku zamjene stuba paviljona procurilo je u muzej, a kad su uklonjeni veći dijelovi stuba, pojavila se priča da će se postaviti beton?! No Grad to ubrzo demantira i najavljuje da se brački kamen stuba mijenja sličnim kamenom Vrsine, za što Ministarstvo kulture sada traži očitovanje.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo