Mislav Herman: ‘Dosta je džihada protiv automobila - Zagreb mora prodisati, a protiv Tomaševića moramo svi zajedno‘

Mislav Herman, HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba, prema posljednjim anketama vodi bitku za ulazak u drugi krug izbora. U razgovoru za Jutarnji otkriva koje bi mjere kao liječnik poduzeo za gradske domove zdravlja, kako bi prema njemu trebao izgledati novi Gradski urbanistički plan (GUP), ali i zašto je kao dijete sanjao da bude James Bond, a ne heroj ulice. Najavljuje i referendum za lokaciju novog odlagališta otpada i komentira mogućnosti financiranja obnove Zagreba uz pomoć fondova EU.

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine zbog neusklađenosti prijedloga izmjena GUP-a odbilo je dati suglasnost gradskoj vlasti za taj ključni dokument. Vi najavljujete novi GUP za koji tvrdite da će biti plod rada stručnog tima. Što donosi novi GUP i kojim se vrijednostima vodite?

- Novi GUP usmjeren je na uređen i funkcionalan Zagreb, uz očuvanje urbanističke baštine. Fokus nam je na boljoj prometnoj povezanosti, više reda u prostoru i povećanju zelenih površina. Želimo grad koji se razvija planski i u skladu s potrebama građana. Briga za okoliš nam je prioritet, a to znači da Zagreb uistinu bude zeleni grad. Ne dopuštam ikome, a pogotovo Tomislavu Tomaševiću da ima ekskluzivno pravo na očuvanje okoliša. Itekako nam je stalo da Zagreb bude zelen, čist i uređen grad koji to danas nije.

Što za Vas znači "zeleni Zagreb"?

- To znači da se konačno riješi problem Jakuševca, za koji je Tomašević najavljivao da će ga riješiti u prvoj godini mandata. To znači da se otpad ne gomila na ulicama i da se češće odvozi. To znači da se ulice redovito peru, što se danas ne radi. To znači, npr., da ne posiječete brezu staru 50 godina u Trpimirovoj ulici za potrebe gradnje podzemnih spremnika za otpad. Cijelo vrijeme tvrdim da je Tomašević nedorastao vođenju Zagreba i da u stvarnosti niti zna niti može od Zagreba uistinu napraviti zeleni grad.

Kako planirate riješiti stambeno pitanje mladih i obitelji?

- Planiramo graditi nove gradske stanove u Borovju i Podbrežju te omogućiti dugoročni najam po pristupačnim cijenama. Posebno ćemo ponuditi model otkupa u kojem se plaćena najamnina uračunava u cijenu stana. Cilj nam je da mlade obitelji ostanu u Zagrebu i da sustav bude pravedan, transparentan i u službi građana.

Što planirate s prometnom infrastrukturom?

- Za razliku od svih ostalih gradonačelničkih kandidata i njihovih zamjenika, u svom timu imam prof. dr. sc. Marka Perišu, profesora na Fakultetu prometnih znanosti, koji ima i znanje i iskustvo za rješavanje problema prometnog kaosa s kojim smo danas suočeni. On je kandidat za mog budućeg zamjenika i upravo je prometna infrastruktura jedan od ključnih dijelova moga gradonačelničkog programa. Ući ćemo u vrlo značajne infrastrukturne zahvate, ali za razliku od sadašnje gradske vlasti prometne izazove će nam rješavati stručni ljudi, a ne osobe poput Sandre Benčić, koja je i prije neki dan izjavila da prometne gužve treba rješavati dodatnim usporavanjem prometa u centru grada.

Može li GUP biti alat demografske politike?

- Apsolutno. Stambeno zbrinjavanje mladih obitelji ključna je demografska mjera i GUP mora odražavati potrebe grada u tom smislu.

Smatrate li da je identitet Zagreba narušen u zadnje četiri godine?

- Identitet Zagreba ne može narušiti nitko, pa ni Tomašević jer je on građen stoljećima i takav će ostati. Međutim, ono što jest narušeno je otvorenost grada i uključivost u Zagrebu. Sada imamo na vlasti jednu ideološki vrlo isključivu grupu ljudi koja pokušava svima nametnuti svoju ideologiju. Na neki način pokušavaju preodgajati Zagrepčane. U tome neće uspjeti zato što naši ljudi drže do svojih tradicionalnih vrijednosti i ne dopuštaju da im se nameće nešto protuprirodno. Oni danas ne dopuštaju da se u gradu izvjese zastave Hoda za život koje nikome ne bi smetale, kao što meni ne smetaju zastave Povorke ponosa. To pokazuje njihovu isključivost i zato im treba reći ne na izborima.

Što biste vi učinili drugačije kao gradonačelnik?

- Bio bih puno tolerantniji i uključiviji od njih. Oni se furaju da su neki demokrati, a zapravo su izrazito netolerantni i isključivi. Čak bih rekao da u nekim trenucima to prelazi i u mržnju prema drugima, a to je jako loše za opću atmosferu u našem gradu.

Kako ocjenjujete prometnu infrastrukturu u Zagrebu?

- Infrastruktura je ista kao prije četiri godine, samo u puno gorem stanju. Ništa što su obećavali nisu napravili, a svojim nepromišljenim odlukama koje su donosili preko noći izazvali su prometni kaos koji nije slučajan, nego umjetno stvoren.

Na što konkretno mislite kada kažete da je kaos umjetno stvoren?

- U gradu zagušenom zbog obnove od potresa dodatno su zatvarane prometnice, i to su radili doslovno preko noći. Dakle, bez ikakvih prometnih studija ukinuli su prometnu traku u Prilazu Gjure Deželića. Zatvorili su za promet Masarykovu i Preradovićevu i time ukinuli jedan bitan prometni pravac unutar centra grada. Manijakalno postavljanje stupića i žardinijera više neću ni komentirati. Dakle, kaos je umjetno stvoren jer do tih njihovih odluka promet je koliko-toliko normalno funkcionirao. Oni žele građanima nametnuti pješačenje i bicikliranje i vode džihad protiv automobila. Takve ekstremiste treba smijeniti s vlasti.

Koje su prve konkretne mjere koje planirate poduzeti?

- Prvog dana otvorit ćemo prometnice zatvorene bez ozbiljnog promišljanja: Masarykovu, Preradovićevu, staru Vlašku i treću traku u Deželićevoj. Ukidamo blokovsko parkiranje i vraćamo parkirna mjesta građanima, primjerice ispred Pravnog fakulteta.

Hoće li biti još fizičkih promjena u prometnoj infrastrukturi?

- Uklonit ćemo stupiće i žardinijere koje blokiraju hitne službe, primjerice u Draškovićevoj i staroj Vlaškoj. Vraćamo taksije u Masarykovu i Preradovićevu.

Kako planirate dugoročno pristupiti prometnom planiranju?

- Zagrebu je potreban SUMP, odnosno sustav strateškog urbanog prometnog planiranja do 2035. godine. Dugoročno rješenje vidimo u razvoju prometnih čvorišta (tzv. hubovima) na željezničkim pravcima u svim smjerovima grada. Na tim lokacijama povezivali bi se vlakovi, tramvaji i autobusi, uz uvođenje jedinstvene dnevne karte za sve vrste javnog prijevoza i parkinga. Cilj je omogućiti građanima jednostavno presjedanje iz osobnog automobila u javni prijevoz. Uz svaki hub predviđena su velika parkirališta. Lokacije uključuju Sesvetski Kraljevec, centar Sesveta, Trnavu, Petruševac, Kustošiju, Podsused, Jankomir, Hrvatski Leskovac i Svetu Klaru. Sve uz postojeću željezničku infrastrukturu. Time želimo rasteretiti gradske prometnice i skratiti vrijeme putovanja, uz bolju povezanost rubnih dijelova grada s centrom.

A kako biste riješili problem gužvi u centru?

- Gradnjom tih čvorišta maknuli bismo veliki broj automobila iz centra jer bi ljudi mogli koristiti učinkovit i pouzdan javni prijevoz. Nema smisla da javni prijevoz stoji u gužvi s automobilima. Osim toga, planiramo dvije podzemne garaže. Na Trgu Franje Tuđmana i ispod srednjoškolskog igrališta uz Mimaru. Osnivamo i Centar za pametno upravljanje prometom, koji će pratiti gužve, prilagođavati semafore i preko aplikacije informirati građane o slobodnim parkirnim mjestima.

Koji su planovi za širenje tramvajske mreže?

- Proširit ćemo Vukovarsku tramvajskom prugom do Sesveta i uvesti tramvajsku liniju od Kvatrića, preko Heinzelove do Radničke i Žitnjaka. Željeznicom ćemo povezati Glavni kolodvor sa zračnom lukom te bi se do zračne luke došlo za manje od 20 minuta.

Što planirate s prometnicama i mostovima?

- Denivelirat ćemo željezničko-cestovne prijelaze, npr. na Slavonskoj s Glavaševićevom i Ledererovom. Produžit ćemo ulicu Prisavlje tramvajskom prugom do Držićeve i Savišća, izgraditi zapadni Jarunski most i most Bundek, završiti treću fazu Branimirove te produžiti Samoborsku cestu.

Kakav je vaš stav o biciklističkim stazama i pješačkim zonama?

- One su važne, ali dok traje obnova, prioritet su otvorene prometnice. Grad mora prvo prodisati.

Osvrnimo se na problem Jakuševca. Možete li ukratko reći što planirate i kako biste riješili taj problem?

- Neodgovorno je obećavati zatvaranje Jakuševca u jednom mandatu. To je ranije obećavano i bilo je jedno od Tomaševićevih glavnih predizbornih obećanja, ali mi to nećemo obećavati. Jakuševec ćemo zatvoriti kada se za to steknu uvjeti. Sustav gospodarenja otpadom koji će dovesti do njegova zatvaranja planiramo riješiti u tri faze.

Što uključuje prva faza rješavanja problema?

- Hitno povećavamo učestalost odvoza: miješani otpad najmanje dva puta tjedno, plastika, papir i biootpad jednom tjedno. Ukinut ćemo plave vrećice jer nisu dale rezultat. Kante za odvajanje vratit ćemo pred obiteljske kuće, gdje ima mjesta. U zgradama s dostupnim prostorom uvodimo digitalne kontejnere na karticu, a u ostalima poluukopane spremnike, također s kartičnim pristupom.

A što donosi druga faza?

- Ključna je izrada Plana gospodarenja otpadom, koji je zakonski trebao biti donesen do 31. 12. 2023. Bez njega nema Centra za gospodarenje otpadom (CGO) ni sredstava EU. Plan ćemo donijeti sa Zagrebačkom županijom i zajedno planirati izgradnju CGO-a. Ako ne bude dogovora o lokaciji, raspisat ćemo referendum. CGO ne može biti gotov prije 2028. jer bez plana ne možemo ni početi.

Što je predviđeno trećom fazom?

- Kad CGO bude izgrađen, moći ćemo zatvoriti Jakuševec. Biootpad ćemo zbrinjavati u postrojenjima anaerobne razgradnje koja proizvode bioplin ili vodik za javni prijevoz. Preostali otpad obrađivat ćemo mehaničko-biološki, a od dobivenog goriva proizvoditi struju i toplinu u prenamijenjenoj zagrebačkoj toplani, što bi građanima smanjilo račune za energente.

Što mislite o trenutnom stanju u pogledu financiranja i korištenja fondova EU?

- Ne možemo se hvaliti tuđim uspjesima. Trenutna vlast zaboravlja da su tramvaji nabavljeni zahvaljujući Vladi i fondovima EU. Planiramo nabaviti 100 novih tramvaja i 100 autobusa uz suradnju s Vladom i sredstvima EU. Trebaju nam ljudi koji znaju kako implementirati projekte, ne samo dobre ideje. Pravovremeno i uspješno ćemo aplicirati na fondove EU i pravilno trošiti ta sredstva. Sadašnja gradska vlast nije uspjela povući 320 milijuna eura iz fondova EU, a mi ćemo osigurati stručnjake koji znaju kako se prijaviti i surađivati s Vladom.

Mislite li da biste vi bolje surađivali s Vladom i institucijama?

- Apsolutno. Ta bi suradnja bila transparentna i bez skrivenih namjera, za razliku od sadašnje gradske uprave. Tomašević i njegov tim nisu znali iskoristiti europska sredstva. CGO je skup projekt koji EU financira kroz fondove, a dok su Slavonci uspješno povlačili sredstva za tri CGO-a, Zagreb to nije znao napraviti. Umjesto toga, Tomašević je tvrdio da mu nitko ne želi pomoći, pa je čak najavio da će projekt financirati sam. To je neprihvatljivo jer bi se plaćao iz zagrebačkog proračuna, što ne radi nitko u EU. Taj bi se novac puno bolje iskoristio, primjerice za dječja igrališta ili smanjenje poreza. Mi bismo projekt vodili odgovorno i učinkovito, koristeći dostupna europska sredstva.

Koji su vaši planovi za predškolski odgoj i demografsku politiku?

- Planiramo izgraditi 15 novih vrtića tijekom mandata i učiniti gradske vrtiće besplatnima za sve od rujna. Grad trenutno izdvaja oko 200 milijuna eura godišnje za vrtiće, a roditelji sudjeluju s 17 milijuna. Taj iznos možemo pokriti iz gradskog proračuna koji iznosi gotovo 3 milijarde. Povećat ćemo i naknadu za novorođenčad sa 600 na 1000 eura. Uz besplatne vrtiće i gradnju novih objekata u suradnji s Vladom i korištenjem sredstava EU, želimo smanjiti i ukinuti liste čekanja. Na kraju mandata, svako dijete u Zagrebu treba imati osigurano mjesto u vrtiću.

Planirate li još neke demografske mjere?

- Uz sve navedeno, ključ je u priuštivom stanovanju i što nižim porezima. Grad Zagreb ima najveći porez na dohodak u Hrvatskoj i njega ćemo smanjiti. Moramo maksimalno rasteretiti plaće i ne smijemo dozvoliti da građani Zagreba sele u gradove zagrebačkog prstena zbog prevelikog poreznog pritiska s kojim se ovdje suočavaju.

Što je s djecom s posebnim potrebama?

- Planiramo izgraditi četiri nova vrtića posebno prilagođena djeci s posebnim potrebama. U Zagrebu je oko 8800 djece s posebnim potrebama, a trenutno nemaju dovoljno adekvatnih mjesta i stručnog kadra. Naš je cilj da sva ta djeca dobiju priliku za kvalitetan predškolski odgoj i obrazovanje u odgovarajućim uvjetima.

Kakvo je stanje domova zdravlja u Zagrebu i koje mjere planirate za poboljšanje zdravstvenog sustava?

- Zdravstvo mi je vrlo važno. Domovi zdravlja moraju se modernizirati i postati prva točka za osnovnu medicinsku skrb. Trenutno se ljude prečesto šalje u bolnice, a to ne bi trebalo biti nužno. Planiramo poboljšati infrastrukturu, opremu i uvjete za osoblje kako bi domovi zdravlja učinkovitije obavljali svoju funkciju. Specijalističke preglede planiramo dovesti u domove zdravlja uz izgradnju Centra za specijalističko-konziljarnu zdravstvenu zaštitu u Novom Zagrebu.

Spomenuli ste plan za studentsku polikliniku. Što bi to uključivalo?

- Planiramo pomoći u izgradnji Studentske poliklinike u sklopu Medicinskog fakulteta na Šalati. To će biti moderno mjesto gdje će svi studenti u Zagrebu moći obaviti zdravstvene preglede bez potrebe da se vraćaju u svoje rodno mjesto. Suradnja s Medicinskim fakultetom bit će ključna za uspjeh tog projekta. Otvorili bi i Klinike za spolno i reproduktivno zdravlje mladih.

Koje su vaše mjere za poboljšanje prevencije u zdravstvenom sustavu?

- Prevencija je ključno područje na kojem zaostajemo za EU. Planiramo poboljšati osviještenost građana o važnosti preventivnih pregleda i proširiti njihovu dostupnost. Prevencija će smanjiti broj potencijalno smrtonosnih zloćudnih bolesti koje bi bile izliječene da su prepoznate na vrijeme. Isto tako bismo osnovali dispanzere za mentalno zdravlje u svim domovima zdravlja i dostupnu jedinstvenu 24-satnu liniju za krizna stanja u situacijama ugroze mentalnog zdravlja i suicidalnih misli na razini Grada Zagreba. Nažalost, ispod radara prolazi činjenica da imamo u epidemiji mentalnih bolesti.

Hoće li u vašoj gradskoj upravi biti mjesta za nestranačke kadrove?

- Da, uvijek sam za struku bez obzira na političku pripadnost.

Očekujete li podršku svih drugih kandidata u drugom krugu?

- Da.

Čak i Marije Selak-Raspudić?

- Da. To sam javno već nekoliko puta komunicirao. Mi ulazimo u drugi krug i uistinu očekujem podršku ostalih protukandidata jer samo na taj način možemo zaustaviti novi mandat Tomislava Tomaševića. Čak sam rekao da bi bilo dobro da svi zajedno stanemo pred novinare i kažemo da kandidat koji uđe u drugi krug dobiva bezrezervnu podršku svih nas - tko god to bio. Vjerujem da ćemo to biti mi, ali jednako tako, kao što bih ja dao podršku, očekujem i podršku ostalih. Jer, drugačije se ova nesposobna zeleno-lijeva vlast u Zagrebu ne može promijeniti.

Rekli ste da ste uvijek htjeli biti James Bond. Zašto ne heroj ulice? Jer, Jajo kaže da želi biti Heroj ulice, a ne prokleti agent.

- Dijete sam osamdesetih. Rođen sam 1977., a u školu sam krenuo 1983. I svi mi dečki iz tog vremena sanjali smo o stvarima koje su tada bile uzbudljive: Bond, špijunaža, lijepi automobili, lijepe žene... Tada je Bonda glumio Roger Moore koji možda nije bio najbolji glumac, ali je po meni glumio u najboljim filmovima o Bondu. "Samo za tvoje oči", "Špijun koji me volio" i "Pogled na ubojstvo" su klasici.