Zgrada Arhitektonskog, Građevinskog i Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu svečano je otvorena danas nakon nešto više od dvije godine, koliko je trajala cjelovita obnova nakon potresa.
Nastava je u obnovljenim učionicama počela 11. ožujka, točno dvije godine nakon početka radova 11. ožujka 2023. Svečanom otvorenju prisustvovali su premijer Andrej Plenković, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, izaslanica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Iva Ivanković, zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet te rektor zagrebačkog Sveučilišta Stjepan Lakušić, prorektori i dekani. U velikoj predavaonici AGG-a okupljenima se prvi obratio dekana Građevinskog fakulteta Domagoj Damjanović.
Četrdeset milijuna eura koštala je obnova dvorišne zgrade AGG-a, što je ujedno najveći ugovor za cjelovitu obnovu iz nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Nakon zahvale premijeru i cijeloj Vladi, dekan Damjanović opisao je izazove obnove, koja je obuhvatila izgradnju novih armiranobetonskih zidova, nove temelje, uređenje cjelokupnog unutarnjeg i vanjskog prostora, zamjenu instalacija i gotovo sve stolarije.
Vjeruje, rekao je, da će uskoro u suradnji s resornim ministarstvima riješiti pitanje opremanja fakulteta, te posebno naglasio doprinos bivšeg dekana, sadašnjeg rektora zagrebačkog Sveučilišta Stjepana Lakušića.
Diplomatski način, uvažavanje i traženje minimuma za postizanje kvalitete tri su elementa uspješne suradnje, kako ih vidi rektor Lakušić. I on je zahvalio Vladi na povjerenju, pogotovo u ekspertnu skupinu Građevinskog fakulteta koja je ponudila program mjera, ali i radila procjenu štete za Svjetsku banku. Time je Građevinski fakultet postao prva institucija koja je samostalno odradila taj elaborat.
Zagrebački dogradonačelnik Luka Korlaet i predaje na Arhitektonskom fakultetu, na čijem je trećem katu bio u trenutku petrinjskog potresa, a prisjetio se i svog prvog ulaska u zgradu krajem osamdesetih godina.
- Svako zlo za neko dobro - poručio je Korlaet, govoreći o cjelovitoj obnovi te zgrade koja ju je učinila otpornijom.
Ministar Bačić također se prisjetio svog prvog dolaska na fakultet prije gotovo pola stoljeća, naglasivši važnost kadra obrazovanog baš u toj zgradi iz koje su izišli inženjeri i arhitekti koji pridonose vizuri i zaštiti prostora.
- Prostor je resurs napretka, a ne teret razvoja - apostrofirao je ministar prostornog graditeljstva, citirajući zatim i Korlaetovu doskočicu ‘svako zlo za neko dobro‘.
Dotaknuo se i novog Zakona o gradnji u sklopu kojega je do kraja godine najavio uvođenje seizmičkog certifikata. Radi se o dokumentu kojim bi se za svaku zgradu trebala dokazati otpornost na potres.
Premijer Andrej Plenković u svom se govoru fokusirao na ‘dva detalja koja se uzimaju zdravo za gotovo‘, a tiču se tri milijarde eura sredstava za obnovu zgrada nakon potresa koje je osigurala Vlada.
- To što smo dobili milijardu eura iz Fonda solidarnosti je dobro, no kad smo duboko ušli u tu tematiku, shvatili smo da nam povratak u prijašnje stanje ne odgovara - objasnio je premijer put do preostale dvije europske milijarde.
- Morali smo s Europskom komisijom dogovoriti da ćemo novac iskoristiti, ali na način da imamo sigurne zgrade i u budućnosti. Da smo išli samo malo srediti žbuku i pokriti pukotine, bili bismo brzo gotovi - naglasio je premijer i svoju pregovaračku funkciju u izdvajanju dodatne dvije milijarde eura od ukupno 10 milijardi eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, te korištenju tih sredstava za obnovu od potresa.
- Ovo nije obnovljena, nego nova zgrada - zaključio je Plenković.
Komentari
0