Svaki deseti učenik zagrebačkih osnovnih škola posjetio je psihologa. Zanimalo ih je zašto se njihov trud ne vidi na ocjenama, zašto se ne mogu koncentrirati za vrijeme učenja, ali i kako se ne udabljati i kako smršavjeti.
Mnoge je zanimalo kako koristiti kontracepciju odnosno je li sigurnija pilula ili kondom, ali i kako priznati roditeljima da su uhvaćeni sa marihuanom. Pomoć su tražili kod stručnjaka u zavodu dr. Andrija Štampar i školskim ambulantama, a takvih posjeta lani je bilo više od pet tisuća.
Nesrazmjer
Ovakvi podaci objavljeni su jučer u Socijalnoj slici Grada Zagreba za 2016. godinu, a podaci su preuzeti iz Hrvatskog zdravstvenog-statističkog ljetopisa za 2016. godinu.
Osim osnovnoškolaca, psihologe su posjećivali i srednjoškolci, ali u mnogo manjoj mjeri.
Savjetovališta je naime lani posjetilo samo 1,7 posto učenika, odnosno njih 1489 od ukupno 87 tisuća učenika srednjih škola u Zagrebu.
Oni su, pak, najviše pomoći tražili po pitanju zdravijeg načina života, odnosno suzbijanja pretilosti i saniranja posljedica sjedilačkog načina života, potom zbog kroničnih bolesti, problema s učenjem te seksualnog i rizičnog ponašanja.
Doktorica Ivana Pavić Šimetin, koja je sudjelovala u izradi Hrvatskog zdravstvenog-statističkog ljetopisa za 2016. godinu, kaže kako do ovog nesrazmjera između odlazaka u savjetovalište učenika osnovnih i srednjih škola dolazi zbog razvijenije odgojne uloge osnovnih škola, dok se u srednjima više drži do obrazovne uloge.
Bitna pitanja
No, stručnjaci se slažu, statistički podaci su zabrinjavajući.
- Problemi se lakše primjećuju kod učenika viših razreda, oni se uglavnom povlače u sebe i tada im treba pružiti pomoć i potporu, dok se u nižim oni teže prepoznaju jer su još uvijek u pitanju djeca, pa se roditeljima i učiteljima čini prirodno da upadaju u sitne sukobe, ne da učiti i slično - objašnjava doktorica Pavić Šimetin. O kontracepciji, seksualnim poremećajima i trudnoćama podjednako se raspituju i osnovnoškolci i srednjoškolci. Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, Gordana Buljan Flander, kaže kako je svako savjetovalište životno potrebno i da joj je drago što se mentalno zdravlje napokon prepoznalo kao bitno pitanje. - Uglavnom nam se javljaju roditelji koji žele dovesti svoju djecu na razgovor, a ponekad su i dva savjetovanja dovoljna da se spriječi razvoj većeg problema. Nadam se da će se s vremenom smanjiti i čekanje na pregled i razgovor - rekla je Gordana Buljan Flander.
Broj posjeta djece savjetovalištima, najviše u Zagrebu, ali i na razini cijele zemlje, neprekidno se povećava, a prema zadnjim podacima u posljednjih desetak godina se udvostručio, sa 60.000 na oko 120.000. Stručnjaci i liječnici s kojima smo razgovarali slažu se da ustanova za mentalno zdravlje i za savjetovanje mladih još ima premalo.
Socijalnu slike grada Zagreba za 2016. godinu, predstavio je jučer profesor socijalne politike na Pravnom fakultetu Gojko Bežovan, a u tom dokumentu ističe se konstantno povećanje broja stanovnika u Zagrebu i porast indeksa starosti u odnosu na godinu ranije.
Nezaposlenost
Zabilježen je i blagi porast stope sklapanja brakova, ali Zagreb i dalje prednjači po broju razvoda, na 1000 sklopljenih brakova, čak 441 će završiti razvodom. Prosječna mjesečna plaća u odnosu na 2015. godinu porasla je za 200 kuna i iznosila je 6575 kuna. Zagreb ima najnižu stopu nezaposlenosti od svih županija u Hrvatskoj i iznosi 7 posto. Lani je u Zagrebu bilo 8120 rođenih, dok je umrlih bilo 8528, a najpovoljniju vitalnu statistiku imaju četvrti Stenjevec, Novi Zagreb - zapad te Sesvete.