StoryEditor
POTRES U ZAGREBU

OBJAVLJENO DETALJNO IZVJEŠĆE O ŠTETAMA NA ZAGREBAČKOJ KATEDRALI Srušen kameni vrh južnog tornja, morat će se ukloniti i dio sjevernog tornja

 Tomislav Kristo / CROPIX

Nedavni potres koji je pogodio Zagreb srušio je kameni vrh južnoga tornja katedrale, u svodovima su uočene jače pukotine, zbog pomaka zidova slomljene su rozete i oštećeni vitraji, a morat će se ukloniti i dio sjevernoga tornja, navodi se u izvješću projektanta obnove katedrale i nadzornog inženjera Damira Foretića.

Izvješće je objavio Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije, a u njemu se navodi da se lom južnoga tornja dogodio u visini lanterne na 92 metra. Srušen je dio zvonika u visini od 10,30 metara, na čijem vrhu je bio pričvršćen pozlaćeni križ s gromobranskim šiljkom, ukupne visine 3,20 metara.

Kameni elementi pali su dijelom na skelu, koja se prilagođavala za radove završene III. faze obnove južnoga zvonika pa su pritom oštetili dio treće galerije dovršene prije Božića.

Jedan dio tornja, ističe se, pao je na krov katedrale koji je također oštetio i probio na više mjesta, a najveći dio kamenih elemenata pao je u dvorište između katedrale i Nadbiskupskog dvora.

Raspao se metalni pozlaćeni križ; pukotine u svodovima

Metalni pozlaćeni križ obnovljen i postavljen 2013., raspao se u brojne dijelove jer je izrađen od ploča debljega bakrenog lima s metalnom potkonstrukcijom, dodaje se u izvješću. Dijelovi križa pronađeni su raspršeni na skeli, na krovu katedrale, a dio dijelova bio je ispod kamena na dvorištu.

Kod prvoga pregleda, neposredno iza potresa, uočeno je da je uz vrh južnog tornja srušena i balustrada iznad apside, vrhovi baldahina kontrafora te da je u padu dijelova tornja znatno oštećena druga kontrafora lađe na južnom pročelju, navodi Foretić i dodaje kako je na ulazu ispred sakristije srušen vrh timpanonske kućice s križnom ružom.

Srušeni su, ističe, svi vrhovi baldahina nad kontraforama, a vidljivo je znatno oštećenje vrha piramide-krova iznad južnog stubišta koje vodi od katedrale do krova na apsidi, a dio vrha na sjevernom stubištu kod oltara sv. Ladislava ostao je nagnut i nije pao.

U samoj katedrali bilo je puno žbuke koja je pala te ima i komada kamenih rebara, a uočene su, ističe, jače pukotine svoda između kamenog rebra i opečenog svoda.

Foretić u izvješću podsjeća da je nakon pregleda katedrale odmah pripremljen građevinski lift za transport za pristup tavanskim prostorijama katedrale gdje je uočen lom kamena južne zabatne kućice u koji je udario dio tornja i križa.

Brzim pregledom uočene su neke pukotine svodova, ističe Foretić, a nekoliko dana poslije učena su veća oštećenja svodova iznad apside, kao i puknuća zidova.

Pomaci zidova slomili su rozete u prozorima na apsidi, a znatno su oštećeni i vitraji u samom svetištu koji su izrađeni u prvoj polovici XIX. stoljeća, naglašava i dodaje kako je kasnijim promatranjima uočeno vertikalno puknuće sjevernog južnog zida na spoju zidova apside i zidova lađe.

Po izlasku na samu skelu južnoga tornja uočeno je da se s treće galerije odlomila nova zapadna fijala i pala na skelu, dodaje.

"Nađena je i odlomljena jugoistočna rigalica na trećoj galeriji", stoji u izvješću u kojem se napominje da su pri pregledu skele uklonjeni dijelovi koji su pali s tornja, a visjeli su na zaštitnom platnu.

Potrebno ukloniti dio sjevernog zvonika

Na sjevernom tornju uočeno je oštećenje zida kamenog stubišta te su vidljive manje pukotine u svodovima tornja, navodi Foretić, podsjećajući da su na snimljenim fotografijama uočena određena oštećenja na kamenim elementima.

Nakon pregleda video snimaka iz drona potvrđena su, navodi, znatna oštećenja, a nakon ponovnog snimanja u subotu statičari iz stručne komisije i članovi radne skupine zaključili su jednoglasno da treba ukloniti dio sjevernoga zvonika jer prijeti urušavanjem na stranu katedrale.

Trenutno se, ističe, utvrđuje način demontaže dijela tornja koji je međusobno povezan po visini sa šipkama i kao takav je krut zbog čega je donesena odluka o skidanju kompletnog dijela zvonika koji ima otprilike 15 m3 kamena i teži oko 30 tona, s dizalicom koja ima krak od 120 metara i može podići tu težinu.

U isto se vrijeme, navodi, zaštićuje krov katedrale neposredno uz sjeverni zvonik s drvenim platicama d=5 cm. U samoj katedrali zaštićuju se i oltari uz sam zvonik i kamenu propovjedaonicu iz XVII. stoljeća, napominje i dodaje kako su u svetištu zbog napuknuća svodova zaštićeni sarkofag blaženoga Alojzija Stepinca i demontirani dijelovi Ackermannovog oltara.

"Ubrzano se vrše i pripreme za skidanje 10 drvenih kipova proroka u apsidi", stoji u izvješću projektanta obnove katedrale i nadzornog inženjera Damira Foretića.

Dobila oblik potkraj XIX. stoljeća

Foretić podsjeća da je Zagrebačka katedrala krajem XIX. i početkom XX. stoljeća dobila svoj današnji izgled koji su kanonici Zagrebačke biskupije zamislili u 14. stoljeću kada su na pečatnjak dali ugravirati oblik crkve s dva tornja.

Tijekom povijesti pretrpjela je niz požara i rušenja, a u potresu 1880. bila je znatno oštećena, napominje i dodaje da su zvonici kakve smo poznavali do 22. ožujka 2020. u 6 sati i 24 minute građeni prema nacrtima i nadzorom arhitekta Hermana Boléa u vremenu od 1889. – 1900. godine.

Katedrala je, napominje, od 1902. godine, koja se uzima kao godina završetka obnove, u dva navrata bila u obnovi. Prva je bila od 1938. godine do 1941. kada se obnavljao cijeli južni zvonik, ističe Foretić i dodaje kako je jedna manja obnova vrha sjevernog tornja u visini od oko 15 m bila 1968. godine u kojoj se obnavljala kamena plastika od križa pa na niže. Tom prigodom je, naglašava, i dio dijelova križne ruže na samom vrhu bio izveden od betona, a 1974. vršila se zamjena glaziranog crijepa bakrenim limom.

Posljednja, druga obnova počela je, podsjeća, postavljanjem skela pred Božić 1990., a prvi radovi počeli su 1993. obnovom prve galerije i nisu se prekidali do danas.

Na samom početku pred projektante je postavljen zadatak da se najveći dio obnovi tako da se kameni elementi koji nedostaju zamijene novima metodom "tašeliranja", navodi Foretić i ističe kako su dijelovi poda galerija, kamenih ograda i baldahina na njima u cijelosti zamijenjeni novim elementima zbog toga što je Odbor za obnovu katedrale smatrao da je sama investicija skela tolika da se ne radi djelomična već potpuna zamjena.

Istaknuo je kako su kod tih radova sve galerije protupotresno ojačane te podsjeća da je glavni uzročnik propadanja vapnenca na zagrebačkoj katedrali utvrđen još prilikom obnove 1938., kada je mineraloškim, petrografskim i kemijskim analizama kao glavni uzročnik površinskog i pripovršinskog propadanja kamena tipa Bizek utvrđeno da se događa kemijska transformacija ili preobrazba kalcita u gips.

Do te pretvorbe dolazi pod djelovanjem sulfatno kiselih oborina na vapnenac, navodi i dodaje kako nakon toga gips u kontaktu s vodom bubri i razara samu strukturu kamena tako da se on osipa u manjim ili većim komadima. U analizama koje su rađene 1999. godine sulfati su pronađeni i na dubinama od 20 cm, napomenuo je. Kamen kojim se danas obnavlja katedrala, tipa S. Pietro classico, uvozi se iz Italije, napominje i dodaje kako je od tada pa do danas katedrala u skelama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 08:58