Konačno je završena obnova pročelja monumentalne zgrade Gradske štedionice na sjeveroistočnoj strani Trga bana Jelačića. Usred polupraznog Zagreba pala je još jedna „mala” pobjeda, sada se tu vidi raskošna zgrada dostojna strogog centra. Jedan je od simbola grada i zbog Gradske kavane koja se nalazi u dijelu prizemlja.
Obnova pročelja je stajala 1,6 milijuna eura.
Djelo je Ignjata Fischera, čuvenog zagrebačkog arhitekta. Izgradnja zgrade počela je 1924. godine i trajala do 1929. godine, te dijelom još do 1939., kada je posve završena, iako je kavana otvorena 1932. godine. Novine su pisale da je Gradska kavana „najmodernija kavana u cijeloj Europi”. Štedionica je imala još jedan lokal, Gradski podrum, u starijem, prvo sagrađenom dijelu zgrade iz 1925. godine.
„U sklopu zgrade, uz prostor za poslovanje, bili su stanovi za građanstvo te prostorije Gradske kavane i Gradskog podruma. Prostor namijenjen bankarskom poslovanju ima obilježja neoklasicizma i art décoa”, opisano je na stranicama Zagrebačke banke, koja je danas vlasnik dijela zgrade s Gradom Zagrebom.
Za sebe pišu da su započeli s poslovanjem još davne 1914. pod imenom Gradska štedionica. Dio zgrade na uglu s Ulicom Augusta Cesarca vlasništvo je danas dijelom te banke, Grada, tvrtke Centar Gradski podrum i privatnih vlasnika.
I pročelje štedionice bilo je u stilu neoklasicizma i art décoa. Prva zgrada na toj strani trga bila je od obitelji Feller na uglu s Jurišićevom, dok su ostale prema Bakaćevoj bile niskokatnice i poneka jednokatnica. Razvoju ovog dijela pridonijelo je i to što je do 1898. godine, kako piše povjesničarka urbanizma Snješke Knežević, potok Medveščak prelazio Bakačevu i vijugajući Vlaškom, kroz Kurelčevu i Jurišićevu, Palmotićevom skretao prema jugu i Savi. Premještanjem i rekonstrukcijom Medveščaka nestala je jedna od prepreka za urbanizaciju.
– Naš trg bio je provincijalni trg, s prizemnicama i sajmom Harmica kao trgovišćem. Grad je administrativno ujedinjen 1850. godine, otkad je Zagreb jedinstven nakon što su se ujedinile općine Gradec, Kaptol i jezgra centra, te je za mnoge iz moje struke to pravi datum nastanka grada Zagreba. Potom, Hrvatsko‑ugarskom nagodbom 1868. Zagreb postaje glavni grad u doba Zemaljske vlade, čime počinje osvještavanje njegove važnosti. Podižu se Akademija, Sveučilište i Trg bana Jelačića od trgića počinje poprimati lice glavnog trga – objašnjava Irena Kraševac, povjesničarka umjetnosti.
Ipak, zgrada je najpoznatija uvijek bila po svojoj kavani.
Povjesničarka umjetnosti Marina Bagarić, koja se najviše bavila arhitektom Fischerom, opisala je prvo uređenje kavane: „Dojam pročišćenog monumentalnog, ali istodobno ugodnog i nimalo pretencioznog prostora Ignjat Fischer postigao je zadivljujućim, malobrojnim elementima: velikim stupovima, dojmljivim stubištem i oblikom galerija. Majstorski odmjerenim proporcijama i relacijama tih elemenata.”
Kasnije je interijer kavane više puta preuređivan, a u novije doba nikad baš posve uspješno. Za sada se ne vidi detaljno kako će izgledati terasa kavane; nadamo se da će biti dostojna lokacije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....