Na zagrebačkom Mirogoju dovršena je obnova spomen-grobnice žrtava željezničke nesreće koja se dogodila 30. kolovoza 1974. godine na istočnom ulazu u Glavni kolodvor, u kojoj je poginulo 153 putnika. Riječ je o jednoj od najvećih željezničkih tragedija u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji.
Tog kobnog petka ekspresni vlak broj 10410, koji je prometovao na relaciji Atena – Beograd – Zagreb – Dortmund, iskočio je iz tračnica u 22.40 sati i prevrnuo se na 719. metru od ulaza na IIa kolosijek. U vlaku se tada nalazilo oko 400 putnika, uglavnom radnika koji su se vraćali u Saveznu Republiku Njemačku nakon ljetnog odmora.
Vlak je u kolodvor ušao brzinom od 104 kilometra na sat, iako je dopuštena brzina bila 50. Istragom je utvrđeno da nije bilo tehničkog kvara.
Strojovođa Nikola Knežević i njegov pomoćnik Stjepan Varga, koji su preživjeli nesreću, proglašeni su odgovornima. Oba su u mjesecu prije nesreće odradila više od 300 radnih sati, a posljednju smjenu proveli su u vožnji neprekidno 51 sat. Knežević je osuđen na 15, a Varga na 8 godina zatvora.
Čak 41 neidentificirana žrtva
U nesreći je, prema dostupnim podacima, nastradala i 41 neidentificirana žrtva čiji se identitet zbog težine ozljeda nije mogao utvrditi. Upravo te žrtve su pokopane u zajedničkoj grobnici na Mirogoju. Spomenik s Bakićevom skulpturom postavljen je 1978. godine. Lokomotiva nastradalog vlaka, oznake 661-216, danas se nalazi u Hrvatskom željezničkom muzeju.
Obnova spomen-grobnice obuhvatila je rekonstrukciju betonske ploče, sanaciju i nadopunu granitnih ploča, novo popločenje, obnovu odvodnje te sadnju novog zelenila. Skulptura kipara Vojina Bakića očišćena je i polirana. Radovi su izvedeni uz stalni nadzor Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, a cijena obnove od strane izvođača Planigrad projekt d.o.o. iznosila je 154.275,00 eura bez PDV-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....