Hladan znoj oblio je članove Uprave Zagrebačkog holdinga nakon što su im na stol stigli podaci o poslovanju podružnice ZET-a za prvih šest mjeseci ove godine. U gubitku su 87 milijuna kuna, što je povećanje od gotovo 29 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a glavni razlog takvog pada leži u činjenici da su pali prihodi od prodaje karata za gotovo 20 milijuna kuna.
A pad prihoda od prodaje karata dogodio se zato što su Zagrepčani mahnito počeli kupovati karte po 4 kune. U prvih šest mjeseci prodano je više od 11 milijuna komada ovih karti koje vrijede za vožnju do 30 minuta, što je Holdingu donijelo prihode od oko 36 milijuna kuna. Uvođenjem te karte građani su gotovo pa prestali kupovati karte po deset kuna, ali i dnevne karte, kao i mjesečne i godišnje ZET-ove pokaze.
Jeftinije
Tako se karata od deset kuna koje vrijede 90 minuta prodalo 1,2 milijuna, a u prvoj polovici 2016. godine prodano je 5,7 milijuna komada. U istom tom razdoblju prodano je i 418 tisuća mjesečnih pokaza, dok je ove godine ta brojka stala na 366 tisuća. Naši sugovornici iz Holdinga kažu nam da su zbog sniženja karata očekivali pad prihoda, no kako ih je ipak neugodno iznenadila takva razlika.
- Ako se ovakva priča nastavi, pitanje je kakvi će prihodi biti u cijeloj godini - kažu naši sugovornici iz ZET-a. Kako bi ublažili pad prihoda i prodaje ostalih karata, Gradska uprava u suradnji s Holdingom razrađuje plan kojim bi povećali prihode bez mijenjanja cijene karte od četiri kune. - To nije opcija i ta karta, kao i njena cijena ostaju. Građani su je prihvatili, povećan je broj putnika tramvajima i autobusima ZET-a i tu se sigurno ništa neće mijenjati - kažu naši sugovornici iz Gradske uprave.
Stoga se trenutno razrađuje model po kojem bi se uvela nova, međutarifa između dvije postojeće - one koja omogućuje vožnju do 30 minuta i one s kojom se tramvajem i autobusom može putovati 90 minuta. Prema našim sugovornicima, radi se o karti za javni prijevoz ZET-om koja bi stajala oko šest kuna, a putnicima bi omogućavala vožnju do sat vremena.
- Polusatna karta je velik pogodak. Sada kartu kupuju i oni koji su se godinama švercali. S druge strane, mnogi putnici čije putovanje traje dulje od pola sata kupe dvije karte i opet su prošli jeftinije nego da su kupili onu od 10 kuna. Isto tako, pitanje je da li baš svi koji kupe takve dvije karte onu drugu i iskoriste. Ovaj model bi tako omogućio kupnju jedne karte, kojom bi se moglo voziti dulje, a razlika u cijeni bi bila gotovo simbolična - objašnjavaju naši sugovornici.
Priča o uvođenju karte za četiri kune počela je u siječnju ove godine, netom prije održavanja lokalnih izbora. Gradonačelnik Milan Bandić tvrdio je da je takav prijedlog dobio od jedne starije gospođe, iako su mnogi godinama predlagali jeftiniju vožnju tramvajima i autobusima.
Automati
U Holdingu su tada napravili nekoliko modela kako sniziti cijenu karte, a da prihodi društva ostanu isti. I svako sniženje karte u ZET-u, bilo da se radi o prodaji pojedinačnih karata ili mjesečnih pokaza, pratilo je povećanje cijene parkiranja u centru grada. Budući da su uskoro bili izbori, gradonačelnik se odlučio samo na model niže cijene tramvajske karte, dok su cijene parkiranja ostale iste.
Ipak, uskoro bi moglo doći do promjena. Naime, u Gradskoj upravi vode se mišlju da se novim tarifnim modelom u trajanju od sat vremena, uz postojeću polusatnu kartu, još više potakne građane na vožnju tramvajima, posebice zbog činjenice da se konstantno ulaže u modernizaciju ZET-a. U Gradu su već raspisali natječaj za besplatan internet u svim ZET-ovim vozilima, nabava novih 40 kratkih niskopodnih tramvaja, a planira se i nabava 250 stajališnih automata na kojima bi građani mogli kupiti kartu. U prvoj fazi postavilo bi se 50 automata za 12 i pol milijuna kuna.
- Kada se sve to uzme u obzir, građanima bi se više isplatilo u centar grada ići javnim prijevozom nego automobilom. Time bi rasteretili promet u centru grada. Prihodi ZET-a su bitni, no nisu najbitniji. Mnogo važnije je da ta podružnica građanima ponudi bolju i bržu uslugu kojom bi cijeli grad mogao dobiti na dodanoj vrijednosti - kažu naši sugovornici iz Gradske uprave.
Dobit je manja za više od 130 milijuna kuna u odnosu na lani
Društvo Zagrebački holding u prvih šest mjeseci poslovalo je s dobiti od 16,8 milijuna kuna, no u odnosu na isto razdoblje lani radi se o padu dobiti za više od 130 milijuna kuna. Pali su i poslovni prihodi koji su manji za 13,2 milijuna kuna, dok su rashodi porasli za oko 5 milijuna kuna. U Holdingu objašnjavaju kako je do toga došlo zbog smanjenja cijena karata u ZET-u, ali i zbog smanjenog broja odvoza otpada po kućanstvima. Lani je Čistoća odvozila otpad tri puta tjedno, dok od ove u većini Zagreba otpad odvozi dva puta. Što se pak tiče povećanja rashoda, ta stavka se odnosi uglavnom na zapošljavanje radnika u sustav Holdinga koji su za ove podružnice radili posredstvom agencija. (T.M.)