Kad sam prije osam godina pisala o arhitektonskom sklopu Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, mladi znanstvenici tada su me poveli na posebnu lokaciju u parku. Pokazali su mi mjesto na kojem se uz kip Boškovića trebao nalaziti njegov spomenički par Nikola Tesla.
Golemi kipovi u širokom parkovnom prostoru, oko njih stabla i u pozadini zgrade našeg vrhunskog arhitekta Kazimira Ostrogovića. Tek sam tad, na lokaciji, shvatila predivnu Meštrovićevu ideju, koji ih nije samo tako nabacio u tamo neki park i dvorište. Radi se o kompoziciji dva genija u režiji trećeg - za savršenu sliku i simboliku.
Prikazuju sinergiju prirodne znanosti (Bošković) i tehničkih inovacijskih dometa (Tesla) koja je stvorila tehničku civilizaciju u kojoj živimo. To mu je još 50-ih godina bilo važno prikazati. Ideja je bila da su okrenuti 45 stupnjeva jedan prema drugom i da gledaju jedan u drugog. I onda 2006. godine gradonačelnik Milan Bandić preuzima jednog, hitno je trebao spomenik povodom Tesline obljetnice, i preselio golemi kip u skučeni prostor uske Tesline ulice te tako razdvojio savršeni spomenički par.
Meštrović je kip Tesli, s kojim je bio prijatelj, napravio pod svoje stare dane 1956. godine, kao par Boškoviću (iz 1937. godine) u parku Instituta. Originalno je Boškovića izradio za Dubrovnik, koji desetljeće nije mogao naći lokaciju na koju bi ga postavili, pa je završio u Zagrebu, pohranjen u Gliptoteci, i kasnije je postavljen u parku Instituta; u toj je inicijativi sudjelovao i akademik Ivan Supek, fizičar koji je Institutu dao ime.
Meštrović potom Boškoviću dodaje veličinom kipa prilagođenog Teslu, s kojim kao djelom autor nije baš bio zadovoljan kako je ispao, jer je kipar kad ga je radio već bio u poznim godinama. Stoga zabranjuje izlijevanje kopija i zahtijeva da bude samo par Boškoviću i, kako je sam napisao, nikako da se odvoje. Dakle, tu se radi o smišljenom konceptu, a ne o kiparovu kapricu.
Konkretni plan nije sačuvan
Kada sam tada posjetila Ruđer, dobila sam i simulaciju kako bi izgledalo da se vrati u park u Institut, crno-bijelu sliku, prikaz dva spomenika, koji nije idealno kadriran, djeluje skučeno iako je prostor oko njih na toj lokaciji idealan za njihovu veličinu. Na slici u prilogu teksta vidi se ta simulacija i ista takva koju smo mi napravili u boji i pritom poštovali još jednu želju autora Meštrovića.
Kipove smo prema kiparevoj zamisli stavili na nisku podlogu, kao da su u travi, a ne spomenički visoke kako ih je netko od činovnika naknadno stavio i Boškovića na Ruđeru i Teslu u Teslinoj. Pritom postoje mnogi detalji o Meštrovićevu konceptu prostornog i simboličnog smještaja ovih kipova temeljeni na povijesnim izvorima i izjavama stručnjaka, iako nije sačuvan konkretni arhitektonski plan.
U vremenu kad svi o svemu sve "znaju", razgovarali smo s vrhunskim stručnjakom za kiparstvo Ivom Šimatom Banovom.
- Oni su instalacija koja je neodvojiva od ambijenta Instituta i cjeline iz koje je Tesla izvučen. Pritom ovi kipovi nisu spomenici i nije svaki kip spomenik. Teslin kip je bio originalno u razini trave, i onda se po nečijim naknadnim željama kip pretvara u spomenik i diže na postolje - kaže Šimat Banov.
Jedina greška u ovoj priči možda je ta da se ova akcija povratka Tesle Boškoviću trebala odigrati kad je već bio spreman novi Tesla, u mjerilu veličine primjereniji Teslinoj ulici. Sad se dovršava obnova Instituta, te bi bio i red vratiti kip Tesle vlasniku kojemu ga je Meštrović poklonio. Moglo se to, dakle, delikatnije isplanirati - tim više što ima drugih Teslinih spomenika na raspolaganju.
Ovako se sve pretvorilo u cirkus dnevne politike, čak i do toga da se u javnosti piše i u nekim krugovima priča da se želi "ukloniti Srbina" iz Tesline, pritom zaboravljajući da je Tesla prvenstveno genije koji pripada cijelom čovječanstvu. Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević trebao bi bez straha vratiti ovaj kip vlasniku, zamijeniti ga adekvatnijim za taj prostor u Teslinoj i ispraviti Bandićevu otimačinu, kojemu ni struka nije mogla stati na kraj, kad se namjerio nabaviti spomenik. S Institutom bi pritom trebalo dogovoriti dostupnost obilaska ovog para genija široj javnosti.
U svojoj institucionalnoj funkciji aktualni gradonačelnik ne bi trebao podlijegati lažnoj dušobrižničkoj galami, verbalnoj ucjeni i sitnom politikantstvu već bi se prije svega trebao osloniti na mišljenje struke i poštovati ideju samog autora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....