Spektakularna snimka dronom otkrila novi detalj na Paromlinu: Visok 50 metara i težak 50 tona

Projekt izgradnje Paromlina, vrijedan 76 milijuna eura, dobio je svoj prvi prepoznatljiv simbol. Postavljena je 50 metara visoka i 50 tona teška čelična konstrukcija koja reinterpretira nekadašnji dimnjak. Ova umjetnička instalacija bit će dovršena nakon uklanjanja gradilišnog krana i postavljanja završnog elementa na vrhu.

Ovime je projekt Paromlina dobio i svoju najuočljiviju prostornu referencu: simboličku poveznicu s industrijskom prošlošću lokacije, ali izvedenu u suvremenom, umjetničkom obliku. Grad u opisu navodi kako je riječ o “novom-starom simbolu”, čime se pokušava naglasiti kontinuitet identiteta prostora kroz njegovu transformaciju.

No, dimnjak je tek jedan segment znatno šire investicije. Paromlin je jedan od ključnih infrastrukturnih projekata Tomaševićeve gradske uprave, ukupne vrijednosti 76 milijuna eura. Od toga se 40 milijuna financira iz fondova Europske unije, dok se preostalih 36 milijuna osigurava iz proračuna Grada Zagreba, uz dodatno kreditiranje Europske investicijske banke.

Rok za izgradnju je početak iduće godine

Projekt obuhvaća izgradnju nove Gradske knjižnice i društveno-kulturnog centra na površini od 36.000 četvornih metara. Planirani završetak radova početkom je 2027. godine, nakon čega slijedi faza opremanja i otvaranje za javnost.

Programski, riječ je o kompleksu koji kombinira više funkcija: multifunkcionalnu dvoranu kapaciteta 400 mjesta, knjižnicu, multimedijalne sadržaje, prostore s 3D printerima, glazbeni odjel sa studijima za snimanje, kantinu te javnu garažu s 330 parkirnih mjesta. Time Paromlin izlazi iz okvira klasične kulturne infrastrukture i pozicionira se kao hibridni javni prostor.

Boris Kovacev/Cropix

Specifičnost projekta jest i u načinu gradnje podzemnih etaža. Umjesto klasičnog iskopa primjenjuje se metoda izgradnje odozgo prema dolje: najprije se izvodi prizemna konstrukcija, nakon čega se etaže sukcesivno kopaju i grade u dubinu. Takav pristup koristi se u složenim urbanim uvjetima jer smanjuje utjecaj na okolni prostor i omogućuje paralelno odvijanje radova.

Grad projekt ističe i kao prvi u potpunosti klimatski neutralan zahvat ove vrste u Zagrebu. Planirana je integracija fotonaponske elektrane u samu zgradu, uz napredne sustave grijanja i odvodnje, čime bi kompleks trebao zadovoljiti najviše standarde energetske učinkovitosti.

S najnovijim elementima poput čeličnog “dimnjaka”, obrisi budućeg kompleksa postaju sve jasniji. Nakon godina stagnacije i propadanja, prostor Paromlina ulazi u završnu fazu transformacije u jedno od središnjih mjesta javnog i kulturnog života grada.