UGOVORI O DJELU

Podaci koje grad nije htio dati: Evo koliko je Zagreb potrošio na vanjske suradnike i bonuse

Grad podatke nije htio dati, tužio je povjerenika za informiranje. Sud je stao na njegovu stranu
Oporba i koalicijski partneri Bandića upozoravaju da slijedi bankrot ne počne li se drugačije upravljati financijama
 Marko Todorov/Cropix

Grad Zagreb potrošio je u 2019. godini 16,8 milijuna kuna na isplatu plaća sklopljenih putem ugovora o djelu, što je 1,3 milijuna više nego što je dao godinu prije, a za isplatu dodataka za uspješnost u radu izdvojio je bruto 1,9 milijuna kuna u prošloj, kao i u pretprošloj godini.

Ove je podatke Jutarnji list čekao osam mjeseci i bila je potrebna intervencija Povjerenika za informiranje, kao i presuda Visokog upravnog suda, da bi do njih došao. Da bi ove brojke dobile na težini, potrebno je napraviti nekoliko koraka unatrag.

Osvrnimo se na prošlu sjednicu Gradske skupštine kada gradonačelniku Milanu Bandiću nije prošao prijedlog izvješća o izvršenju proračuna za 2019. Oporbeni zastupnici, ali i Bandićevi koalicijski partneri iz HDZ-a, odbili su glasati za prijedlog zbog minusa od 1,3 milijarde kuna u gradskoj blagajni te su upozorili da Gradu prijeti bankrot ne dođe li do zaokreta u upravljanju financijama. 

Tko je dobio ugovor

Daniela Juroš Pečnik, pročelnica Gradskog ureda za financije, još je početkom veljače u dopisu tražila da se obustavi zaključivanje ugovora o djelu jer oni nisu u skladu sa zakonom te je navela kako zbog nedostatnih prihoda nisu osigurana ni planirana sredstva za isplatu dodataka za uspješnost u radu. U veljači smo stoga poslali upit Gradu na temu ugovora o djelu te isplata za uspješnost u radu, a na odgovore  smo čekali osam mjeseci.

Prvo smo se obratili Povjereniku za informiranje koji je odlučio da Grad mora dati spomenute informacije, no iz Grada su odgovorili tužbom protiv Povjerenika. Kako su naveli u obrazloženju tužbe, novinar je poslao pitanja na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., a ne na adresu službenika za informiranje. Ipak, Visoki upravni sud presudio je u korist povjerenika, ističući kako je tijelo javne vlasti koje je primilo upit trebalo isti  proslijediti na pravu adresu. I tako je došao dugoiščekivani odgovor, koji kaže kako je Grad tijekom 2018.  sklopio 371 ugovor o djelu, a tijekom 2019. njih 359. Za spomenute ugovore je ukupno isplaćeno 32,3 milijuna kuna.

- Grad je sklapao ugovore o djelu u područjima procjene nekretnina, praćenja rada institucija EU, uređivanja i usklađivanja publikacija i drugih informativnih sadržaja o aktivnostima Grada, održavanja tečajeva za trudnice, prevođenja na znakovni jezik za osobe oštećena sluha, obavljanja poslova domara u objektima mjesne samouprave, izrade analiza i izvješća za potrebe rada pojedinih gradskih upravnih tijela i drugim područjima - stoji u odgovoru Grada. 

Revizori reagirali

Pritom je najviše ugovora o djelu sklopljeno u Gradskom uredu za mjesnu samoupravu, njih 150 u 2019. Na dodatke za uspješnost u radu  Grad je u protekle dvije godine potrošio 3,8 milijuna kuna bruto. Nagrade je u 2018. dobio 71, u 2019. 86 radnika. Sam iznos dodatka može iznositi godišnje najviše tri plaće službenika. 

Državni ured za reviziju 2018. je utvrdio nepravilnosti u zagrebačkom proračunu, kao i manjak od gotovo 630 milijuna kuna. Revizori su  među spornim  stavkama naveli i način nagrađivanja zaposlenika te sklapanje ugovora o djelu. Ostaje za vidjeti hoće li Grad nastaviti s praksom nagrađivanja i zapošljavanja ljudi koji to, možda, nisu zaslužili.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2020 14:24