Mladić u dobi od otprilike 17 godina oblači tamnu hudicu, na ramena prebacuje ruksak u kojem su sprejevi, boja i valjak za boju. Na glavi mu je šilterica.
“Napadamo večeras”, šalje tekst SMS porukom svojim prijateljima.
Noć je i Zagreb je upravo idealan grad za adrenalinsku avanturu koja počinje. Nema puno nadzornih kamera na ulicama, nema ni puno policije na ulicama, lako se ulazi u haustore i penje na krovove...
Uskoro se sreće s ekipom, svi su slično odjeveni. Akcija za tu noć je popeti se na krov jedne od zgrada i napisati po tko zna koji put kontroverzni natpis HBID, znak koji je zadnjih godina preplavio Zagreb, naročito njegovo šire središte. Da bi izveli taj potpis neće im biti problem niti visjeti s vrha zgrade naopačke, što izazovnije - to bolje, kao videoigrica uživo...
Napad na novo
HBID je znak koji je postao simbol za uništavanje pročelja u Zagrebu. Natpisa HBID ima posvuda po gradu, od različitih mjesta do različitih četvrti. Najuočljiviji su znakovi HBID naslikani na višim mjestima na pročeljima zgrada, koji su uglavnom nastali noćnim akcijama grupe grafitera. Takav jedan grafit već dulje stoji na vrhu zgrade na križanju Jagićeve i Jukićeve ulice. Djelo je domaćeg grafitera HBID i grupe 031 iz Berna u Švicarskoj, grupe koju bismo mogli nazvati grafiti turistima. U središtu grada grafita koji su nastali na opasnim mjestima, rubovima krovova i na višim mjestima na fasadama ima nekoliko desetaka, među njima su i veliki HBID-i koji su uglavnom stilski slični. Ima sličnih uz željezničku prugu, po vlakovima, dugačkim limenim ogradama i vjerojatno su djelo samog HBID-a.
Međutim, u Zagrebu ima i mnogo grafita koji se nalaze na zgradama u visini pročelja, nadohvat prolaznicima. Ovdje se može vidjeti svega i svačega, raznih potpisa i pokušaja potpisa, jedan veliki nered, tako je primjerice u zadnje vrijeme netko pola grada zašarao likom nekog nosonje. I ovdje se može naći mnoge HBID natpise, no stil se kod mnogih itekako razlikuje, jednostavniji je, vjerojatno jer se originalu pridružio još netko. U ovim slučajevima čest je napad na novo uređena pročelja. Vjerojatno je zato došlo do prave pošasti HBID-a - mnogim je nevaljalim klincima HBID postao uzor pa šaraju gdje stignu, možda prenose poruku.
HBID je “tag” potpis autora koji ga piše. No što zapravo znači?
- HBID znači Hvala Bogu Idemo Dalje. Sve je počelo još prije nekoliko godina, nisam ni siguran da li ga ista osoba i dalje piše. Mnogo je imitatora, prvi put uzmu sprej u ruke i šaraju, počnu s kantama za smeće, trafostanicama ili nekim drugim manje opasnim mjestima. Samo da osjete adrenalin jer se to ne smije - kaže mi jedan mladić upućen u “podzemnu” grafitersku scenu.
Od Sanadera
Navodno je, kaže on, to ime nastalo od Sanaderova “Idemo dalje” i u sebi sadrži ironiju, ali nije politička poruka bila cilj grafita. U našoj akciji da dođemo do autora grafita HBID nismo uspjeli. Željeli smo dati priliku samom HBID-u da nam objasni zašto i kako to radi, ali nas je odbio. Ako je to doista bio on i ako je do njega doista i došao naš poziv jer sve je oko njega bilo pomalo tajnovito...
- Veliki grafiti uglavnom nastaju u timu i u suradnji s drugim ekipama. Za slikanje su im potrebni sprejevi, valjak, neki koriste već napravljene sheme od kartona koje imaju oblik slova pa se preko njih lakše i brže naslikaju grafiti. Za slikanje po zidu zgrada izlažu se često opasnosti. Vise sa zidova držeći jedan drugoga za noge, spuštaju se na pročelja s konopom, koriste duge valjke, skaču po krovovima - kaže isti sugovornik.
Prije nekoliko godina, kad su se počeli pojavljivati prvi veliki grafiti na gornjim dijelovima zgrada u centru razgovarali smo s grafiterom Simplom, koji je također ispisao mnoga mjesta, ali nije imao svoje sljedbenike koji bi nastavili raditi slično po čitavom gradu. I sam je zadnjih godina prestao crtati grafite, oni koji se vide su stari, dok HBID-ovi (i verzije kao DIBH i IDHB) i dalje niču kao gljive poslije kiše. Posebno vole pročelja Vodnikove ulice i Zelenog vala koja su u vrlo jadnom stanju. HBID-ovi na napuštenim zgradama i ogradama valjda sami po sebi ne bi predstavljali veći problem.
Simplovo iskustvo
Grafiter Simpl tada nam je objasnio na koji način slika grafite po strmim krovovima i na koji način ih je uspio napisati toliko mnogo. Tajna je bila i u tome što je u mnoge haustore i na krovove zgrada relativno lako ući. - Svaka zgrada i svaki krov je priča za sebe. Mir koji se osjeća na krovovima nemoguće je pronaći dolje na cesti. U trenutku dok crtam ne postoji ništa na svijetu i ništa drugo nije važno. Mislim da je to jedan od glavnih razloga zašto se bavim time. Natpisi nastaju tako da stojim na kosom krovu jedne zgrade dok slikam po zidu ruba druge zgrade. Jednom je uistinu bilo opasno. Stajao sam na prilično kosim krovom kad je počela kiša i crepovi su postali skliski... - rekao je grafiter Simpl.
Iako su Simplovi grafiti na mnogim uočljivim mjestima u gradu, uglavnom nisu nastajali na samom uličnom pročelju, nego na bočnom dijelu krova, bočnim zidovima. Simpl je prestao pisati grafite u Zagrebu i vjerojatno je nastavio put po svijetu...
Zanimljivo je i da se grafiti HBID u zadnje vrijeme mogu vidjeti i u Bosni i Hercegovini, Amsterdamu, Bernu i još nekim gradovima. U Amsterdamu i Bernu oni nisu na pročeljima zgrada u središtu tih gradova, nego na tipičnijim lokacijama za grafite kao što su vlakovi, ograde, u predgrađu, a vjerojatno ih je radio “naš” HBID...
Mnoge aktivnosti grafitera imaju i svoja imena u žargonu. “Bomb” znači ostaviti na mnogim površinama u jednom dijelu grada svoji “tag” - potpis nadimka. Bomberi ne slikaju kompleksne slike, nego uglavnom šaraju potpise koji brzo nastaju. Na YouTubeu je moguće vidjeti razne osobe kako crtaju svašta po Zagrebu ili drugim gradovima. Na nekim videima to su, primjerice, dva pomalo opuštena mladića na skejtbordima koji jedan drugom stojeći na leđima nešto šaraju po centru Zagreba, na drugima je to sportski uvježban snažan tim koji je vješto isplanirao “napad” velikim i atraktivnim grafitima na vlak ili zgradu, a na trećim su neki školarci koji izgledaju kao dobra djeca i koji su u tramvaju napisali manji natpis ili su nacrtali grafit na nekom skrivenom mjestu. Ono što im je donekle svima zajedničko jest da ne vole nogomet.
Kazna u markama
Iako se grafiti na pročeljima nekima mogu više ili manje sviđati, jer ima i onih koji će reći da su oni dio grada, činjenica ostaje da su zakonom zabranjeni.
- Kod vandalskih grafita procesuiranje ovisi o njihovoj kvalifikaciji, da li se radi o prekršaju ili kaznenom djelu, a to se pak utvrđuje u svakom pojedinačnom slučaju, ovisno o nizu elemenata kao što je sadržaj grafita, mjesto nastanka, veličina, o kakvoj se vrsti izmjene pošarane površine radi, je li došlo do stvarne i značajne promjene površine i slično. Najčešće postupanje policije u slučajevima vandalskoga grafitiranja je nakon dojava građana koji se smatraju oštećenima - kažu u Policijskoj upravi zagrebačkoj.
Zakon je po ovom pitanju dosta staromodan i po visini novčane kazne koja je niska i po zatvorskoj kazni koja je možda previsoka. Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira propisuje kao prekršaj “tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi ili tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža, remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 300 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana”.
Znatno ili neznatno
- U slučaju da se počinitelja takvog prekršaja zatekne na licu mjesta, policija izdaje prekršajni nalog sukladno Prekršajnom zakonu, uzimajući u obzir olakotne, otegotne i druge okolnosti ili Prekršajnom sudu protiv počinitelja podnosi optužni prijedlog - objašnjavaju u PUZ-u.
Nadalje, članak 235. Kaznenog zakona propisuje da će se kaznom zatvora do dvije godine kazniti onaj tko “crtežima ili natpisima neovlašteno mijenja izgled zidova, motornih vozila ili drugih površina”.
- Da bi se radilo o kaznenom djelu, mora se raditi o značajnijoj izmjeni površina, a ne neznatnoj izmjeni crtežima ili natpisima. U tom slučaju policija provodi kriminalističko istraživanje kaznenog djela i po utvrđivanju osnova sumnje podnosi adekvatno izvješće, odnosno kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu - rekli su u Odnosima s javnošću PUZ-a.
Jedino kad su u pitanju grafiti neprihvatljivog sadržaja - čiji sadržaj predstavlja uvredu, uznemiravanje javnosti i slično - policija zahtijeva njihovo hitno uklanjanje.
Prva presuda
Podaci PUZ-a pokazuju da je u prvih osam mjeseci ove godine zabilježeno u Zagrebu 75 grafita neprihvatljivog sadržaja, od kojih je šest počinitelja uhvaćeno, a 69 nepoznato. Iz analize grafita neprihvatljivog sadržaja utvrđeno je da se najveći broj nalazi na pročeljima stambenih zgrada. Najveći, ali ne i značajno veći broj grafita nastaje sredinom tjedna - srijeda, od 23 do 5 sati. U blažim slučajevima policija surađuje s Komunalnim redarstvom.
Ipak, konkretno o HBID grafitima nismo u PUZ-u saznali ništa, za njih takvi grafiti po gradu nisu glavni problem i uglavnom su u sferi komunalaca. Ipak, ove je godine sud u Zagrebu donio jedinstvenu presudu vezano za grafite. Općinski kazneni sud u Zagrebu donio je u lipnju svoju prvu presudu za vandalsko šaranje pročelja stambene zgrade, i to u visini od osam mjeseci zatvora. Kažnjen je muškarac koji je 2014. godine na zgradi na Trešnjevci crnim sprejem napisao slova ZM koja je potom precrtao jednom crtom...
Komunalni redari bi, dakle, trebali biti glavna zaštita pročelja. No, kako kažu u Gradu Zagrebu, kako prekršitelji grafite ispisuju uglavnom noću, komunalni redari teško zatječu počinitelje. Tijekom 2015. i 2016. godine komunalno redarstvo pokrenulo je 26 prekršajnih postupaka protiv fizičkih i pravnih osoba za grafitiranje, najčešće temeljem zaprimljenih policijskih prijava.
- Mislim da bi se mlade koji šaraju ulične fasade, naročito ove mlade koji sebe zovu grafiterima i rade svoje tagove, trebalo kažnjavati prije svega dobrotvornim radom, i to na dulje vrijeme, ali ne i zatvorom. Realno, nisu oni baš u kategoriji s lopovima, ubojicama i tabatorima - smatra naš sugovornik koji je želio ostati anoniman, a on je danas uspješan poslovni čovjek koji je ne tako davno bio dio grafiti scene.
Čarobni premazi
Grad Zagreb je 2014. godine osnovao Radnu skupinu za sprečavanje vandalskoga grafitiranja pa je donesen i Akcijski plan za sprečavanje vandalskoga grafitiranja. Tijekom posljednjih godina po zagrebačkim školama mogu se naći plakati koji djeci objašnjavaju da nije dobro biti grafiti vandal. S obzirom na to da su razna istraživanja vezana za turizam ukazala da gosti Zagreba kao jedan od problema grada percipiraju zašarana pročelja, zadnjih je godina još više pojačana najava gradskih čelnika da će stati na kraj grafitima. Konačno je u travnju ove godine donesena Odluka o zaštiti objekata od grafita. Ta se zaštita provodi u tri faze. Prva je uklanjanje grafita na svim vanjskim dijelovima objekta, zatim nanošenje antigrafitnog premaza na ulično pročelje i postavljanje videonadzora za snimanje pročelja kako bi se spriječilo daljnje uništavanje imovine. Sve stambene zgrade koje su se prijavile za ovaj projekt imale su pravo tražiti od Grada sufinanciranje, i to u iznosu od 80 posto ukupne cijene. Uglavnom se taj premaz nanosi na donji dio pročelja, u visinu do tri metra. Nakon premaza grafit mogu isprati i sami stanari. Premaz za jedan ulaz za zgrade u nizu iznosi oko dvije tisuće kuna za zgradu.
- Građanima Grada Zagreba, odnosno vlasnicima objekata na području Grada Zagreba upućen je pismeni poziv za sufinanciranje zaštite objekata od grafita i provedbe mjera zaštite od grafita - rekli su u Službi za informiranje Grada Zagreba.
Zanimalo nas je koliko se tijekom posljednjih pet mjeseci zgrada prijavilo na ovaj natječaj, odnosno koliko će se zgrada zaštititi od grafita. Odgovor iz Gradskog ureda za prostornu uređenje glasi - 26! Od toga tek će njih 6 staviti antigrafitni premaz, dok je 21 onih koji će postaviti kameru, a pet ukloniti grafite!?
Naravno, ovaj je podatak otužan jer se ova akcija grada dugo najavljivala kroz medije. Jedan od razloga zašto nije veći odaziv jest u tome što se tek rijetko od vlasnika zgrada traži primjereno održavanje pročelja. Jednom kada je to ne tako davno bilo naglo provedeno u dijelu Zagreba, pod prijetnjom kazni, mnogi su prebojali svoje ulazne dijelove pročelja i prekrili grafite.
Slab odaziv
Odluka o komunalnom redu propisuje da su vlasnici, korisnici, odnosno upravitelji zgrada dužni pročelja održavati urednima i čistima. Za nepridržavanje iste odredbe predviđene su novčane kazne u iznosu od 1000 do 2000 kuna za fizičke osobe i od 5000 do 10.000 kn za pravne osobe.
Drugi razlog maloj brojci odaziva je i u tome što će dio zgrada u središtu biti obnovljen kroz cjelokupnu obnovu pročelja prema gradskoj Odluci o sufinanciranju obnove pročelja višestambenih zgrada, za koju se prijavilo više od 1000 zgrada na listi bodova. Činjenica jest da je Zagreb na meti grafita, ali i da kultura stanovanja i odgovornosti prema objektima u kojima se stanuje nije na višoj razini. Neki smatraju i da Zagreb izgleda zašarano grafitima ne zato što su se oni znatno povećali nego i zato što nisu unazad 20-ak godina nikad sustavno niti očišćeni.
Dok smo istraživali grafitera HBID-a, došli smo do još jednog zanimljivog podatka. Mnoge firme koje su se u Zagrebu bavile čišćenjem grafita, nanosom zaštitnog premaza, uklanjanjem azbesta i sličnog su ugašene! I Nikola Ančić iz tvrtke Antigrafiti centar potvrdio nam je da su pred zatvaranjem. Antigrafiti centar je zastupnik Urban Hygiene Ltd. iz Engleske.
- Gasimo firmu zato što čitava priča ne funkcionira - kaže nam Nikola Ančić.
Na naše pitanje kako je moguće da u Zagrebu nema posla oko čišćenja grafita, on odgovara protupitanjem.
- Kako je moguće da divna Hrvatska, ovako čarobna, propada i djeca nam odlaze? Pa vi novinari bolje znate te stvari od mene - kaže on.
Ispričao nam je svoju priču koja je dio puzzlea odgovora na ukupno pitanje zašto imamo ekstremno zašarana pročelja.
Grafiti se množe
- Iako sam inženjer strojarstva, upustio sam se u avanturu s grafitima prije 10 godina. Kolega građevinar i ja smo 2006. godine otišli u London i sistematski istražili problem grafita. Našli smo firmu koja ima izvrstan program s dva osnovna preparata, trajnim zaštitnim premazom easy-on, koji propušta višak vlage iz zida, pa ostaje u funkciji do 20 godina, i preparat za skidanje svih vrsta grafita - easy off, s brzim otapanjem na eko bazi - kaže Nikola Ančić.
Posao im je u Zagrebu, dodaje on, bio težak jer su ti sistemi bolji za održavanje obnovljenih fasada, što je u Zagrebu rijetkost pa je postupak na starim pročeljima bio kompliciran.
- Kad se fasada zaštitila našim premazom, čišćenja su bila puno brža i kvalitetnija, a pojavio se još jedan sindrom. Nakon drugog čišćenja niti jedna fasada više nije bila zašarana. Čak i klinci i huligani zaključili su da se u uzaludan posao ne isplati investirati trud i sprej. Posao nam je išao dobro nekoliko godina, no onda je stao, a grafiti su se množili. Vjerujem da je to bilo i zbog pada standarda građana, pa su upiti prorijedili do te mjere da zatvaramo firmu - kaže Nikola Ančić.
Roditelji plaćaju
Iznio je svoje mišljenje i o tome kako se riješiti grafita.
- U skandinavskim zemljama čuo sam da su roditelji plaćali uništavanje tuđe imovine - fasada, a klinci grafiteri su dobivali za nagradu stotine sati društveno korisnog rada - čišćenje grafita. No prvi je problem uloviti grafitera pa su naši mudri oci, bilo je po novinama i na TV-u, nabavili hrpe kamera i bacili se u lov, no nisam čitao da su nekog ulovili jer su svi nosili kape, a kamoli da je netko osuđen na koristan rad - kaže Ančić.
Većina gradova koji su se donekle riješili grafita, barem u središtu gradova, u to je uložila velik trud i novac. New York je na svoj trošak prije mnogo godina očistio sve vlakove. Oni imaju i telefonsku liniju na koju se može prijaviti vandalizam, uz nagradu od 500 dolara te velike zatvorske kazne.
U Rimu novčane kazne za vandalsko grafitiranje iznose do 1000 eura. U Chicagu postoji besplatna služba za građane koja čisti fasade. Amsterdam ima svoj gradski tim koji se svakodnevno bori protiv grafita, plakata, reklama i sličnog. Možda bi se slično i Zagreb mogao riješiti reklamnih panoa koji također zagađuju javni prostor...