Listamo knjigu Crvena Trešnjevka u knjižnici u Galićevoj zgradi na Vukovarskoj kako bismo našli crtež Tvornice šibica iz Savske ceste 139. Čitatelji su nam javili zanimljiv podatak o kući koja se jučer rušila u toj ulici.
- Tu je bila Tvornica šibica Pulsera i Mosesa, ta trošna kućica jedna je od najstarijih građevina u Savskoj. Tvornica je na adresi Savska cesta 139 otvorena 1873. godine i radila je do 1890 - upozorio nas je čitatelj, te ukazao na spomenutu monografiju Crvena Trešnjevka.
U Savskoj cesti bila je podignuta Tvornica šibica. Prva vijest o podizanju ove tvornice potječe iz 1873. godine i glasila je "Tvornička tvrtka Pulzel i Moses kao i g. Ljudevit Alexander, ovdašnji trgovac, zamolili su za dozvolu za podignuće obrtne posaonice za proizvodnju i prigotavljanje žigicah u glavnom gradu Zagrebu i to u Savskom predgrađu na bivšem posjedovanju Prazelovom". Kako je poslovanje dobro krenulo, piše u monografiji, tvornica je naredne godine (1874.) bila proširena prema nacrtu Janka Jambrišaka. Zgrada je i dalje ostala prizemna. Neki kažu da su u ulici bile dvije iste jedna iza druge.
Tvornica šibica Pulsera i Mosesa bila je prva tvornica sagrađena u Savskoj cesti. Ljudevit Alexander bio je poznati zagrebački trgovac robom široke potrošnje i vojničkom opremom, vlasnik nekolicine zagrebačkih stambeno-poslovnih zgrada. Tvornička zgrada bila je jednostavna prizemnica. Autor proširenja Janko Jambrišak, autor je brojnih stambenih zgrada u središtu Zagreba.
Tvornica je 1880. godine zapošljavala 16 radnika, 25 radnica i 2 djece. U Tvornici šibica Pulsera i Mosesa odvio se 10. svibnja 1875. prvi poznati štrajk radnica u Hrvatskoj.
"U Zagrebu je osobito jako bila eksploatirana ženska radna snaga. U tvornici šibica na Savskoj cesti 139 radnica je 1875. godine za izradu tisuću komada šibica (izrada je trajala i do tri dana) primala pet kruna, a to je bilo nedovoljno da pokrije osnovne troškove života. Radi slabih zarada u svibnju 1875. radnice su stupile u štrajk, i to prvi poznati štrajk ženskih radnica u Hrvatskoj. U svibnju 1903. štrajkaju radnice u praonici rublja na Savskoj cesti, tražeći sniženje radnog vremena s 11 na 10 sati. Dobile su pola sata...", piše u knjizi.
Noćni rad žena bio je zabranjen tek 1912. godine posebnim zakonom koji je vrijedio za područje istočnog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Prema podacima iz iste knjige 1880. godine u Savskoj cesti je bilo 700 kuća, a na ostalom dijelu Trešnjevke oko 600, cijela Trešnjevka oko 1250. Bila je to periferija Zagreba.
U Savskoj 137, na mjestu ‘steklene‘ poslovno-stambene zgrade i kod broja 139, koji se sad priprema za gradnju, bila je i biciklistička radionica. Nakon Drugog svjetskog rata u jednoj od kuća osnovano je poduzeće Ventilator. Cijelo područje u davno doba bilo je posjed grofa Vranicanija. U kućama je ovdje kasnije živjelo dosta stanovnika, nije bilo vodovoda, samo pumpa za vodu, zapisano je svjedočanstvo Matije Pokrivka.
Ova je lokacija u novije vrijeme bila poznata po manjoj zgradi u kojoj je bila Kraljevska dvorana Jehovinih svjedoka. O rušenju i transformaciji zone grada pisali smo jučer.
Javio nam se i Vanja Radovanović iz Mapiranja Trešnjevke koji je uklanjanje kuće snimio prije par dana i ustupio nam nekoliko svojih slika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....