Dramatični detalji iz povijesti Vjesnika - još ga nisu dovršili, a nastala je panika: ‘Poplava ga je uništila, toranj je nagnut...‘

Požar koji je u noći s 17. na 18. studenoga 2025. zahvatio Vjesnikov neboder i u nekoliko sati uništio većinu konstrukcije označio je kraj jedne od prepoznatljivih točaka zagrebačke arhitekture, ali i simboličan završetak epohe tiskarskog novinarstva u Hrvatskoj. Zgrada koja je desetljećima predstavljala centralno mjesto proizvodnje dnevnih i tjednih izdanja, a u novije vrijeme postala primjer dugotrajnog institucionalnog nemara, nestala je u trenutku kada su se upravo rješavali njezini višegodišnji imovinsko-tehnički problemi.

Kako bi se rekonstruirao puni kontekst njezina nastanka, rada i postupnog gašenja funkcija, slijedi pregled kronologije kompleksa od prvih odluka o gradnji pedesetih godina prošlog stoljeća do požara 2025. godine.

Ivana Grgic/Cropix

1940. - 1950-e: Početak „Vjesnika” i odluka o novom sjedištu

• 1940. Pokreće se list Vjesnik, glasilo Komunističke partije Hrvatske. Tijekom rata djeluje ilegalno, a nakon 1945. prerasta u snažan državni dnevnik, čime se postavljaju temelji velikog izdavačkog kompleksa.
• Kraj 1950-ih. Državni vrh određuje izgradnju modernog novinskog centra, kako bi se Vjesnikov sustav preselio iz skučenih prostora u reprezentativni neboder, usklađen s urbanističkim planom širenja Zagreba prema istoku.

1957. - 1964.: Natječaj i spora gradnja

• 1957. Provodi se arhitektonski natječaj. Odabran je Antun Ulrich, čiji projekt slijedi estetiku međunarodnog modernizma, inspiriranu američkim poslovnim neboderima.
• 1958. - 1963. Početak gradnje i izgradnja konstrukcije. Radovi stalno kasne zbog financijskih poteškoća, kašnjenja opreme i promjena u projektiranju.
• 1964. Nakon velike poplave Save u gradu se pojavljuje glasina da se toranj „naginje“. Izvođači i projektanti tvrde da je konstrukcija stabilna; pravi razlog kašnjenja ostaje nedostatak sredstava.

1969. - 1972.: Dovršetak i useljenje

• 1969. - 1971. Osigurava se kredit PBZ-a za dovršetak interijera, klimatizacije, električnih instalacija i tiskarskih pogona. Uređuju se katovi za veliki broj redakcija i administrativnih odjela.
• 1972. Neboder je formalno dovršen: 16 katova, 67 metara visine, potpuno ostakljena fasada u narančasto-smeđim tonovima zbog čega dobiva nadimak "čokoladni toranj". U to vrijeme bio je jedan od tehnološki najnaprednijih poslovnih objekata u Jugoslaviji.

1972.: Ulazak glavnih redakcija i početak rada kompleksa

• Vjesnik useljava kao centralna redakcija s više od 300 zaposlenih, zauzimajući nekoliko najreprezentativnijih katova.
• VUS - Vjesnik u srijedu ulazi s vlastitom redakcijom, fotografskim odjelom i studijima.
• Magazini Arena, Studio, Plavi vjesnik i drugi časopisi smještaju se u srednje katove, često dijeleći katove prema grafičkim ciklusima.
• Večernji list dobiva značajan uredski prostor, budući da su u to vrijeme obje kuće bile dio istog medijskog sustava.
• Hrvatska tiskara počinje raditi u punom kapacitetu, opslužujući sva izdanja i podižući produkcijsku razinu kompleksa.

Damir Krajac/Cropix/

1970-e - 1980-e: „Zlatno doba“ kompleksa

• 1970-e. Zgrada vrvi novinarima, lektorima, fotoreporterima i grafičarima; u špici proizvodnje kroz objekt dnevno prolazi više od tisuću ljudi.
• 1982. U neboder ulazi tjednik Danas, jedan od najutjecajnijih političkih tjednika druge Jugoslavije.
• 1987. Dograđuje se položeni neboder za Univerzijadu, što širi kapacitete kompleksa. Te godine Večernji list seli iz Vjesnika u novije prostore, čime se prvi put smanjuje gustoća redakcija.

1990. - 1999.: Pretvorba, odlasci magazina i novi korisnici

• 1992. Gašenjem tjednika Danas, prostor ostaje prazan i ulazi u fazu povremenih prenamjena.
• 1995. Zbog pada naklada i reorganizacije, iz nebodera odlaze Arena, Studio, Plavi vjesnik i većina magazinskih odjela.
• Sredinom 90-ih Vjesnik se transformira u dioničko društvo, što mijenja upravljačku strukturu i stvara pravnu podlogu za kasnija spajanja.
• 1998. - 1999. Dolazi do spajanja Vjesnika d.d. i Hrvatske tiskare, čime se administrativno objedinjuje tiskarsko-upravni dio kompleksa.
• 1999. U objekt ulazi Tisak d.d., koji koristi uredske prostore i skladišne kapacitete, te postaje jedan od suvlasnika.

Nera Simic/Cropix

1990-e - 2003.: Ulazak i odlazak EPH-a

• Tijekom 1990-ih u neboder ulazi Europapress Holding (EPH), najveća privatna izdavačka kuća u državi, koristeći katove za dio svojih redakcijskih i komercijalnih odjela.
• 2003. EPH napušta neboder, nakon što konsolidira poslovanje i seli u novouređene prostore na drugoj lokaciji.

2000. - 2012.: Najmoprimci i napuštanje kompleksa

• Početak 21. stoljeća Dolaze novi komercijalni najmoprimci — Tele2, Vipnet, oglašivačke i marketinške agencije — jer Vjesnik više ne može popuniti sve katove.
• 2010. - 2012. Privatni najmoprimci postupno odlaze zbog zapuštene infrastrukture, visokih režija i nesređenih vlasničkih odnosa.
• 2012. Dnevni list Vjesnik prestaje izlaziti i napušta neboder, čime simbolički završava izvorna funkcija zgrade. Iste godine odlazi i Tisak d.d.

2013. - 2016.: Država preuzima dio zgrade

• Tijekom 2010-ih zgrada ostaje u velikoj mjeri prazna; pojedini katovi dugo nisu u uporabi zbog tehničkih nedostataka.
• 2014. Vlada RH navodi da je stekla izvanknjižno vlasništvo nad dijelom kompleksa, uz planove za racionalizaciju državnih ureda preseljenjem u Vjesnik.

2017. - 2021.: Složeno suvlasništvo i prvi znakovi revitalizacije

• Suvlasničku strukturu čine RH, Vjesnik d.d., Konzum plus, VLM Cvjetno nekretnine i Allegheny Financial — situacija koja otežava donošenje zajedničkih odluka.
• 2021. Obnovljen je ulaz, ali ostavljen je poznati grafit „Bitno da je nekad bilo lijepo…“, postavši nehotičan simbol dugogodišnjeg propadanja.

2021. - 2022.: Likvidacija tiskare i državno preuzimanje

• 2021. Uprava i sindikat upozoravaju da tiskara pokriva gotovo sve troškove održavanja velikog kompleksa, dok drugi suvlasnici ne sudjeluju razmjerno.
• Srpanj 2022. Najavljena likvidacija Vjesnik d.d., što otvara put jasnijem rješavanju vlasničkih odnosa.
• 12. prosinca 2022. Donosi se odluka da se uredski prostori prodaju Republici Hrvatskoj za 47,01 milijun kuna.
• 24. prosinca 2022. Vlada formalno kupuje suvlasničke dijelove, postajući većinski vlasnik.

2022. - 2025.: Državna tijela ulaze u neboder

• 2022. Useljava dio Porezne uprave, čime zgrada ponovno dobiva redovan administrativni promet. Istovremeno useljava i dio Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, koristi se više katova za privremene urede.
• 2023. - 2025. Unatoč državnom vlasništvu, velik dio nebodera ostaje prazan zbog tehničkih problema i zastalih planova adaptacije.

17./18. studenoga 2025.: Požar i uništenje

• 17. studenoga 23:00 h. Izbija požar na višim katovima; zbog vertikalnih instalacijskih kanala vatra se širi iznimno brzo.
• U noći s 17. na 18. studenoga. Vatrogasci dolaze s velikim brojem vozila; zbog opasnosti od urušavanja povlače se iz unutrašnjosti.
• 18. studenoga. Sudbina arhitektonskog simbola Zagreba i nekadašnjeg hrama novinarstva je nepoznata, čekaju se procjene statičara.

Izvori: Jutarnji list, Globus, Večernji list, Index.hr, Net.hr, tportal.hr, arhivska dokumentacija Vlade RH