SIMBOL NAZOROVE

Propada paviljon koji su gradu Zagrebu poklonili svjetski poznati voćari: ‘Tu piju pa ga razvale‘

Obitelj Turković koja je stvorila brand Kutjevo 1891. izgradila je paviljon za jednu izložbu, pa su ga ostavili Zagrebu kao vječni poklon
Petar Turković, čija obitelj je paviljon poklonila Zagrebu 1891. godine
 Biljana Blivajs/Cropix

Nakon što je tijekom pandemije oštećen i zapušten, drveni paviljon u parku na vrhu ulice Vladimira Nazora, jedan od simbola Tuškanca, sada je ograđen trakama prometnog redarstva i uskoro će biti obnovljen.

Trenutno je u lošem stanju- nedostaje većina dasaka u ogradi, a polomljene su i daske u podu, pa je pun rupa. Ljeti je nakon vikenda često osvanuo pun smeća i praznih boca alkohola, jer su ga mladi koristili za noćne provode.

image
Biljana Blivajs/Cropix


- Ta je devastacija ogledalo ljudi. Mladi se vikendom nacugaju, onda se veselje pretvori u nešto drugo i onda kreće trganje, lupanje nogom, obijanje drvenih komada ograde nogom, čupanje poda... Paviljon je bio u lošem stanju i trebao je obnovu, ali ove sadašnje "ozljede" rezultat su fizičke sile veselih, ljutih, tužnih, ne znam kakvih ljudi, kojima emocije ispoljavaju na takav način, kaže nam Petar Turković, čija je obitelj prije 130 godina paviljon donirala gradu Zagrebu.

Osmerokutni paviljon zaštićeno je kulturno dobro pod Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode. Paviljon od hrastovine izgrađen je u stilu kasne romantike 19. stoljeća. Prostire se na sedamdesetak četvornih metara. Na osam stupova visokih po devet metara položena je drvena krovna konstrukcija. Nekadašnji ukras parka Tuškanac danas prolaznici i susjedi nazivaju ruglom u središtu grada.

image
Biljana Blivajs/Cropix

Obnova je tek u začetku, a kada će početi ovisi o Gradu koji je vlasnik, rekla nam je Ivana Čukman-Nikolić, predsjednica Mjesnog odbora Tuškanac. - Predan je zahtjev. Prema tome, Grad je na potezu da izradi projekt obnove. Zatim ga mora odobriti Zavod za zaštitu spomenika i tek onda se može početi s obnovom. Kada će biti gotovo onda ovisi o ljudima koji će to raditi, pojasnila je. U Službenom glasniku Grada Zagreba izrada projektne dokumentacije za sanaciju paviljona, čija je vrijednost 25 tisuća kuna, navedena je u Planu komunalnih aktivnosti Gradske četvrti Gornji grad - Medveščak u 2021. godini.

- Zaštićeni spomenik ne bi se trebao zanemariti, i neće sigurno, samo su prioriteti malo drugačije poredani zbog potresa. Izgleda ružno i oronulo jer klinci ga razvale, ali ne predstavlja neku opasnost kao žbuka koja pada. Fasada ljudima pada po glavama, to će se prije popraviti jer ugrožava ljude. Paviljon je samo još jedna stvar koja traži obnovu i intervenciju, ali je pojedinačno zaštićen objekt i kao takav ima visok rang, kaže Čukman-Nikolić.

image
Biljana Blivajs/Cropix


Objasnila je i da, iako je bilo vanjskih oštećenja zbog starosti i vremenskih prilika, drastična oštećenja nastala su tek unazad dvije godine, otkako se ljudi, a naročito mladi, često okupljaju po parkovima.

Paviljon je dala izgraditi obitelj Turković 1891. za vrijeme Gospodarsko – šumarske izložbe, gdje su tada kao vlasnici Kutjevačkog gospodarstva dobili nagrade za voćarstvo i vinogradarstvo. O manje poznatoj povijesti Kutjeva pod obitelji Turković priča nam unuk tadašnjih vlasnika, Petar.

Na dražbi Kraljevske zemaljske vlade 1882. druge obitelj Turković dala je najpovoljniju ponudu, 1 350 000 forinti, kako stoji u Katalogu izložbe „Obitelj Turković i Kutjevo” Državnog arhiva u Slavonskom Brodu. Pod njihovim posjedom, kreće veliki gospodarski uspon Kutjeva.

image
Paviljon na Tuškancu postavljen 1891. godine
Privatna Arhiva


- Moji djedovi i njegova braća to su uredili i digli na svjetsku razinu. Danas je Kutjevo poznato samo po vinima, međutim u to doba bili su poznati primarno po voćarstvu. Imali su oni sve vrste vina, graševinu i ostale, ali tada su proizveli posebnu šljivu koja je dobila ime po obitelji – muškat šljiva Turković. Bila je posebno uzgojena i od nje su kasnije proizvodili rakiju, šljivovicu De Gotho, koja je bila svjetski poznati izvozni proizvod. Prodavala se na prekooceanskim linijama, rekao nam je Petar.

- Poslije Drugog svjetskog rata, komunisti su dekretom odlučili da će se žestica proizvoditi u Zvečevu, a u Kutjevu ništa. Tako da su voćni nasadi i šljivici uništeni. Malo se zna da su bili poznatiji po voćarstvu i da im je šljivovica bila poznatiji proizvod od vina. Kasnije se u Kutjevu samo vino proizvodilo, dodaje. Iako je 1945. godine doživjelo pad, upravo zahvaljujući temeljima koje su postavili Turkovići, vlastelinstvo Kutjevo, brzo se oporavlja, piše u Katalogu.

Na dan Gospodarsko – šumarske izložbe premješten je sa Sveučilišnog trga na Tuškanac.

image
Obitelj Turković, nekadašnji vlasnici Kutjeva
Privatna Arhiva

- Oni su se vraćali u Kutjevo, a tu su napravili paviljon. Nije mogao ostati na mjestu gdje se održavao sajam, ali nije mogao tamo ostati, trebao se demontirati. Nije imalo smisla nositi ga natrag u Kutjevo, to bi bilo vjerojatno neisplativo. Zato je bila lijepa gesta pokloniti ga gradu Zagrebu, priča Petar kako je paviljon završio na Tuškancu.

Tijekom godina se više puta restaurirao i mijenjao. - Malo je promijenio izgled zbog popravaka, ali paviljon je u principu tu. To sigurno nije isto drvo iz te godine kad je napravljen. Vjerujem da je tada bio kombinacija metala i drva, ali ova drvena konstrukcija gore, sigurno nije iz tih godina, nego novija, pretpostavlja Turković.

- Vikendom dođe ekipa, mladi, onda cugaju i devastiraju. Nije dosta da naprave smeće. O tome bi se trebao brinuti Grad Zagreb jer je spomenik kulture, no bojim se kako će to ispasti jer trebaju specijalni projekti, pa nema para... I tako će se to raspasti, ruglo u elitnom parku u centru grada. A nije samo ukras, unutra se mogu održavati gradske akcije, koncerti i slično, potencijal je koji Petar vidi u ostavštini svojih djedova.


Ako imate gradsku priču, javite nam na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. kolovoz 2022 15:34