RECIKLAŽA

PUT PLASTIKE DUG 470 KILOMETARA Reporter Jutarnjeg provjerio gdje završava otpad koji građani bacaju u zagrebačke žute spremnike

    AUTOR:
    • Matija Boltižar

  • OBJAVLJENO:
  • 19.11.2018. u 21:54

Ranko Šuvar / CROPIX

Skuplja se na Jankomiru, sortira u Oroslavju, u Varaždinu pretvara u gorivo koje se šalje u BiH. Oko 25 posto plastike može se reciklirati, dok se 73 posto pretvara u gorivo. Ostatak od dva posto plastike odlazi na odlagalište

Zagreb, Oroslavje, Varaždin te Lukavac u Bosni i Hercegovini. Sve skupa put od otprilike 470 cestovnih kilometara koji uključuje više vožnji kamionom, razvrstavanje u sortirnici te mehaničko-biološku obradu u specijaliziranom postrojenju. Ovo je put koji svaki tjedan prolazi plastični otpad iz Zagreba, od spremnika na zelenom otoku do cementare u BiH, gdje se u prerađenom obliku koristi kao alternativno gorivo.

Plastika je postala “vruća” tema nakon što su se na društvenim mrežama pojavile brojne fotografije prenatrpanih kontejnera na zagrebačkim zelenim otocima. Do toga je došlo zbog ispunjenja ugovorenih količina otpadne ambalaže od plastike između Čistoće i Zajednice ponuditelja CE-ZA-R (C.I.O.S. Grupa) te Reoma Grupe. Desetak dana trajali su pregovori o aneksu, a za to vrijeme se količina plastike gomilala. Ipak, 5. studenoga potpisan je aneks ugovora i ponovno je uspostavljen normalan odvoz plastike. Međutim, u zraku je ostalo pitanje - što se s tom plastikom dogodi nakon što ode iz kontejnera? Odgovore smo potražili na istom putu koji svaki tjedan prođe taj isti otpad.

Zagreb, 141118.
Ulica Josipa Loncara, Cezar.
Put otpadne plastike u Zagrebu, proces odlaganja, sortiranja i recikliranja plastike. Na fotografiji: Matija Boltizar.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Šuvar / CROPIX

Zagreb: Otpad iz žutih spremnika skuplja se na Jankomiru

 

Dvije lokacije

Ako uzmemo da je prvi korak pražnjenje spremnika koje obavljaju kamioni Čistoće na zagrebačkim ulicama, drugi je dovoz te plastike na adresu CE-ZA-R-a ili Reome.

- Prema javnom pozivu, trebalo je osigurati dvije lokacije za prihvat plastičnog otpada, jednu na zapadu grada, drugu na istoku. Kamion Čistoće vozi otpad na bližu lokaciju - objašnjava Željko Teufel, član Uprave CE-ZA-R-a.

Mi se nalazimo na reciklažnom centru CE-ZA-R-a u Jankomiru gdje je i sjedište tvrtke te imamo priliku pregledati otpad koji dovozi jedan kamion. U hrpi otpada ima spužvi, bočica od motornog ulja, papira, dijelova monitora... Na prvu izgleda kao da ima najmanje plastike.

- Oko 80 posto otpada koji nam dolazi čini “prljava” plastika i neplastični otpad. Otpad se dalje obrađuje u sortirnici, no ostatak mora na daljnju preradu u MBO postrojenje u Varaždinu - objašnjava Teufel.

U Jankomir svaki dan dolazi po nekoliko kamiona Čistoće, a kada se popuni skladišni prostor od oko 15 tona, taj se isti otpad ponovno utovaruje u šlepere i odvozi prema Oroslavju. Pratimo jedan od kamiona koji svaki dan ide tom rutom i dolazimo u Eko-Flor Plus, najveću privatnu tvrtku u Hrvatskoj koja se bavi skupljanjem komunalnog i neopasnog industrijskog otpada. Tu se na sortirnici razdvaja “dobra i loša” plastika, izdvajaju se one vrste koje se ekonomski isplativo mogu dalje reciklirati, odnosno služiti za proizvodnju nove plastike. U praksi to izgleda ovako.

Oroslavlje, 141118.
Eko flor plus.
Put otpadne plastike u Zagrebu, proces odlaganja, sortiranja i recikliranja plastike. Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Šuvar / CROPIX

Oroslavje: U skladišta se dovozi otpad iz Zagreba

 

Mnoge sirovine

Dovezeni otpad se iskrca u elevator koji ga podiže prema traci na kojoj revno radi najmanje sto ruku dnevno. Svaki radnik ima svoj zadatak. Jedan kupi tetrapake, drugi konzerve, treći papir, četvrti vrećice... i potom svoje sirovine bacaju niz “čarape” u kontejnere gdje završavaju pojedine vrste otpadne sirovine. Ono što nitko ne uzme na traci, to pada na veliku hrpu koja se utovaruje u sljedeći šleper koji spremno čeka da krene prema MBO postrojenju u Varaždinu. Plastika koja ima tržišnu vrijednost preša se u “bale” i prodaje različitim tvrtkama na domaćem i inozemnom tržištu, koje tu sirovinu ponovno upotrebljavaju, dok ona neiskoristiva za recikliranje ide dalje po “putu plastike”.

- U pravilu imamo između 10 do 25 posto sirovina koje se mogu dalje reciklirati i koje se zbog lakšeg transporta prešaju u bale. Ostatak ide u MBO postrojenje u Varaždinu. Iako to zvuči kao jako mali postotak, to je realnost u kojoj trenutno živimo i, ako gledamo europska iskustva, proći će još sigurno 20 godina prije nego što se taj omjer u Hrvatskoj promijeni - kaže Vesna Centa, voditeljica Odjela podrške u Eko-Flor Plusu.

Odlazimo na zadnju postaju našeg puta i ujedno najmoderniju. MBO postrojenje je sofisticirani sustav koji kroz isušivanje te mehaničku obradu pretvara otpad u gorivo iz otpada, SRF (Solid Recovered Fuel), male isjeckane komadiće plastike koji služe kao zamjena za ugljen u cementarama.

Oroslavlje, 141118.
Eko flor plus.
Put otpadne plastike u Zagrebu, proces odlaganja, sortiranja i recikliranja plastike. Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Šuvar / CROPIX

Radnici sortiraju i razvrstavaju otpad u pogonu u Oroslavju

 

Ovo je prvo takvo postrojenje u Hrvatskoj, kapaciteta obrade 95.000 tona otpada godišnje, što je trećina hrvatskih kapaciteta. Ovdje se ne obrađuje samo plastika, nego i miješani komunalni otpad, a da se dobije gorivo najbolje kvalitete, potrebno je miješati različite vrste otpada.

- Mora se stalno paziti na razinu klora te količinu vlage u otpadu, kako bi konačni produkt bilo gorivo vrhunske ogrjevne vrijednosti. Zato isušujemo “mokri” otpad u posebnom dijelu postrojenja te ga naknadno miješamo s plastikom i ostalim vrstama otpada - kaže Frano Kundid, član uprave C.I.O.S. MBO.

Cijeli proces mehaničke obrade je automatiziran, a proizvodni proces je podvrgnut strogim mjerama kontrole kako bi se izbacili svi nepotrebni sastojci iz goriva, primjerice metal. U cijeloj liniji se nalaze četiri velika magneta koji u svakom dijelu obrade izvlače spajalice, čavle, matice i slične predmete iz otpada.

Na kraju nam ostane manje od 2 posto onog istog plastičnog otpada koji se ne može ni na koji način upotrijebiti te on odlazi na odlagalište. Što se tiče goriva, ono zatvara kružni proces u cementari u Lukavcu.

Oroslavlje, 141118.
Eko flor plus.
Put otpadne plastike u Zagrebu, proces odlaganja, sortiranja i recikliranja plastike. Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Šuvar / CROPIX

Otpad koji se ne sortira odvozi se u Varaždin

 

- Gorivo iz otpada proizvedeno u Varaždinu na žalost trenutačno izvozimo u inozemstvo i plaćamo njegovu oporabu, s obzirom na to da u Hrvatskoj nema dostatnih kapaciteta, a interes za energetsku uporabu otpada uopće ne postoji - kaže Kundid. Ipak, taj problem planiraju sami riješiti u budućnosti.

 

Naime, C.I.O.S. Grupa krenula je s realizacijom projekta gradnje energane u Sisku, kamo će potom odvoziti gorivo iz otpada, pretvarati ga u energiju i time zatvoriti materijalni i energetski krug. Ishodili su građevinsku dozvolu, a prema trenutnim procjenama, energana će biti sagrađena za tri godine.

Varazdin, 141118.
CIOS MBO, Cehovska ulica.
Put otpadne plastike u Zagrebu, proces odlaganja, sortiranja i recikliranja plastike. Na fotografiji: Fran Kundid.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Šuvar / CROPIX

Varaždin: Od otpada se proizvodi gorivo koje ide u Lukavac

 

Željko Tefal, CE-Za-R: 'Prihodi od posla s Holdingom čine 1,2% naših prihoda'

Željko Teufel, član Uprave CE-ZA-R-a, najveće članice C.I.O.S Grupe, komentirao je za Jutarnji list odnose s Gradom Zagrebom. Odnosu ovih subjekata u javnosti ima negativne konotacije zbog prijateljskih veza Milana Bandića i vlasnika C.I.O.S-a Petra Pripuza, a njih dvojica su zbog otpada i na optuženičkoj klupi u aferi Agram.

Na koliko područja surađuju C.I.O.S. Grupa i Grad Zagreb?

Poslovnu suradnju zapravo imaju članice Grupe i Zagrebački holding, u vlasništvu Grada Zagreba. CE-ZA-R je sudionik javne nabave Holdinga, preuzimajući ambalažni otpad, drvo, glomazni otpad, otpad od čišćenja ulica, otpad s groblja te neke druge vrste neopasnog otpada s reciklažnih dvorišta. Na zadnji javni poziv za otpadnu ambalažu javili smo se u zajednici ponuditelja.

Je li Holding veći klijent?

Iako se u javnosti stječe takav dojam, to zapravo nije tako. Tek 1,2 posto ukupnih prihoda CE-ZAR-a odnosi se na poslove s Holdingom, a poslovna suradnja cijele C.I.O.S Grupe čini niti jedan postotni poen od ukupno 1,5 milijardi kuna prihoda Grupe. Taj odnos s Holdingom nam više donosi neka nepotrebna pitanja nego kakav značajan udio u prihodu.

Koliko, dakle, imate klijenata?

CE-ZA-R djeluje u cijeloj Hrvatskoj i većim se dijelom bavimo metalnim otpadom. Imamo nekoliko desetaka tisuća klijenata, a radimo i s građanima.

Koliko godišnje zaradite?

Prihodi CE-ZA-R-a u poslovnoj 2017. bili su oko 600 milijuna kuna, a s obzirom na povećanje količina prikupljenog i obrađenog otpada, u ovoj godini očekujemo rast preko 25 posto, pa će prihodi biti između 750 i 800 milijuna kuna.

Zbog Holdinga vas često prozivaju. Hoćete li odustati od poslovne suradnje?

U CE-ZA-R-u, registriranom u Zagrebu, od 340 zaposlenika njih 40 posto radi u Zagrebu. Logično je da sudjelujemo u postupcima javne nabave na području Grada Zagreba. Ne pada nam na pamet ni od čega odustati.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo