Kada će se i kako rušiti Vjesnikov neboder u Zagrebu? Je li najizglednije rušenje kontroliranom eksplozijom? Što bi se trebalo graditi na njegovu mjestu? Detaljnije o dotičnoj problematici bilo je govora u HRT-ovoj emisiji U mreži prvog.
Gosti emisije bili su državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Tonči Glavinić, profesor Mario Dobrilović s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu i arhitekt Otto Barić.
Službeno od jučer, Zagreb ostaje bez dijela svoje prepoznatljive vizure, Vjesnikova nebodera. Zbog požara je ozbiljno oštećen, narušena mu je statika i prema preporuci stručnjaka treba se srušiti što prije.
‘Ovo je metoda s kojom se najbrže i najjeftinije može ukloniti zgrada Vjesnika‘
Tonči Glavinić, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, napominje kako su jučer održani prvi sastanci.
- Prvi inicijalni sastanak jučer ujutro bio je s Hrvatskim centrom za potresno inženjerstvo, isto tako i s djelatnicima Ministarstva unutarnjih poslova i Državnog odvjetništva i na tom sastanku Hrvatski centar za potresno inženjerstvo predstavio nam je izvješće koje smo iščekivali u proteklih tjedan dana, naveo je.
Glavinić: Najizglednije je ‘obaranje‘ prema Savskoj
Glavinić navodi kako su ispitivanja i monitoring nedvojbeno pokazali da je konstrukcija značajno oštećena.
- Izvješće koje je objavljeno pokazuje da je konstrukcija u značajnoj mjeri oštećena. Rezultat je to proteklih tjedan dana ispitivanja, uspostavljenog monitoringa koji je HCPJ uspostavio nad samom konstrukcijom nebodera, provedena su isto tako i dodatna ispitivanja i ona su pokazala da su i određeni stupovi oštećeni, pojašnjava.
Ističe kako je potrebno pristupiti uklanjanju samog nebodera, zbog niza pokazatelja.
- Fotografije iz unutrašnjosti nebodera pokazuju određene pukotine. Sama armatura više nije učinkovita, ispitivanja su pokazala i da je čvrstoća betona isto tako oslabila i sve su to pokazatelji da je potrebno provesti uklanjanje same konstrukcije nebodera, rekao je.
Apostrofira kako postoje dvije metodologije uklanjanja.
- Razgovarali smo s Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom o metodologiji uklanjanja. Mogla bi biti na dva načina, mehaničkim ili miniranjem. Upravo smo zbog toga razgovarali s Rudarskim fakultetom da vidimo na koji način bi i kako se provela metoda miniranja. Jedna je da bi se neboder urušio sam u sebe. Druga metoda je obaranje u stranu na kojem to, naravno, struka i njihova projektna dokumentacija pokaže da bi na tom dijelu bilo nekako najjednostavnije za provesti, pojašnjava.
‘Stanje je kritično, moglo bi doći do nekontroliranog urušavanja. Dovoljan je jači vjetar‘
Napominje, rušenje u smjeru prema Savskoj ulici, kao najsigurnije rješenje.
- Na temelju jučerašnjeg razgovora nekakve naznake su kako bi se išlo u smjeru obaranja. Bilo bi u smjeru prema Savskoj ulici. S istočne strane imamo određene anekse, a na ovoj strani prema Savskoj je određeno dvorište na kojem bi bilo najmanje opasno, odnosno najsigurnije izvesti samo obaranje nebodera, naveo je.
Dobrilović: Miniranje kao najbrža opcija
Profesor Mario Dobrilović s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu ističe da postoji više metoda rušenja te da odabir ovisi o stanju konstrukcije i okolini.
- Postoji više metoda koje se mogu primijeniti. Koja će se metoda koristiti ovisi o samoj građevini, njezinoj statici, stupnju oštećenosti te okolini u kojoj se nalazi, rekao je Dobrilović.
Navodi kako se razmatra i mogućnost rušenja rotacijom, no potrebni su dodatni izvidi.
- Trenutačno imamo određene smjernice vezane uz rušenje rotacijom. Moramo otići na lokaciju i pregledati sve detalje, slobodan prostor, izvedbu konstrukcije i tek tada možemo procijeniti što je izvedivo, kazao je.
Govoreći o prednostima miniranja, ističe brzinu i kontrolu zahvata.
- Kod rušenja miniranjem, glavna prednost je brzina. Miniraju se samo statički nosivi elementi u točno određenom prostornom i vremenskom rasporedu, čime se kontrolira smjer i količina pada, objašnjava.
Dodaje kako su pripreme za miniranje kraće nego kod strojnog rušenja.
- Pripreme su relativno kratke. Sam trenutak rušenja ima svoju posebnost jer se koristi eksploziv, koji je naš alat, ali je i destruktivan – on izbija nosive elemente. To donosi buku, prašinu, a sam pad može biti spektakularan. No samo neposredno rušenje traje svega nekoliko desetaka sekundi, zaključuje.
Pogledajte kako nakon požara izgleda unutrašnjost Vjesnikova nebodera
Barić: Obnova nebodera nije opcija
Barić naglašava važnost kohezije države, grada i arhitekata, s ciljem stvaranja kvalitetnog programa.
- Mislim da je najvažnije da zapravo vlasnici, u ovom slučaju je to i država, ali ne samo država, zajedno i s gradom Zagrebom i s nekom možda malo širom grupom arhitekata, naprave kvalitetan program.
Pojašnjavajući namjenu same lokacije, ističe uredsku namjenu i možebitnu mogućnost smještaja određenih ministarstava.
- Pretpostavljam da je funkcija definirana GUP-om grada Zagreba kao K1. To znači poslovna, pretežito uredska namjena i vjerojatno će to u nekom takvom smjeru i ostati. Možda se tu otvara i mogućnost za državu da riješi dva, tri ministarstva u jednom vrlo, ja bih rekao onda i značajnom obuhvatu, pojašnjava.
Upitan o soluciji same obnove nebodera, ističe da to nije opcija.
- Meni bi bilo sigurno pogrešno iz jednostavnog razloga što je ta zgrada rađena u jednom potpuno drugom vremenu. Sigurnosno gledano, meni je bilo fascinantno da ta zgrada nema ni vatrodojavu. A da ne govorimo o količini i kvaliteti stubišta, rekao je. Potrebna je nova zgrada na tom mjestu, u tom volumenu bi iznutra izgledala potpuno drugačije i vjerojatno bi bila puno manje isplativa, iako ni ova nije bila nešto pretjerano učinkovita, kad govorimo o tlocrtu. Ali mislim da treba tome pristupiti otvorenog srca, rekao je.
Poetično gledano, Vjesnikov neboder, navodi Barić, nastao je u poplavi, nestao je u požaru, zaključio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....