Sjedimo u prostranoj sobi u Vodnikovoj ulici u Zagrebu, ispunjenoj mnoštvom detalja. Ispred nas je poštanska dopisnica naslovljena na osobu "sinjoro Paul Kastner, Opatička ulica 6, Agram, Autriche-Hongarie". Stigla je iz Pariza u prosincu 1913.
"Poštovani istomišljeniku, ne možemo dopustiti da vi platite članarinu. Šaljemo vam kolekciju za dvije godine Oficiala Gazeto Esperantista, šaljemo vam željeznicom. Molim, kad dobijete, da nam pošaljete 15 franaka, koje možete poslati putem čeka...", piše jednom od vlasnika robne kuće Kastner & Öhler u Ilici, koji je kasnije postao Nama, centrala esperantista u Parizu koja mu je poslala esperantske novine u Zagreb.
Nedavno smo pisali o toj poznatoj obitelji koja je zaslužna za poslovanje robnih kuća u Austriji i Hrvatskoj. I o tri Kastnera i jednom Öhleru, koji su bili zadnji vlasnici prije nastanka Name, te je Paul Kastner bio jedan od njih. Potom se priča počela dodatno odmotavati.
- Paul Kastner bio je naš član, čuvamo nekoliko njegovih predmeta. Imamo Kastnerov udžbenik esperanta po kojem je učio 1919., s njegovim potpisom... - napisala nam je Spomenka Štimec, tajnica Hrvatskog saveza za esperanto.
To je bio dovoljan razlog da ih posjetimo u njihovu prostoru u Vodnikovoj, gdje saznajemo da su osnovani 1908. i djeluje u kontinuitetu, osim s pauzom za vrijeme NDH kad su im, kako kaže, ušli u prostor i rekli "u ponedjeljak više ne morate doći". Prvi savez u Hrvatskoj osnovan je u Osijeku 1889. godine, dvije godine nakon prvog u Varšavi (tada dijelu carske Rusije), koji je nastao kada je liječnik Lazaro Ludoviko Zamenhof izdao rječnik esperanta s kuponima za odgovor ako se nekome sviđa jezik.
Pokazalo se da su u zagrebačkom savezu, osim knjiga na tom jeziku i nekih predmeta, skupljali i usmene predaje svojih članova.
- Ostalo je zapisano svjedočanstvo jedne članice da je Paul Kastner liječio tuberkulozu u Davosu kao brojni bogati, o čemu piše nobelovac Thomas Mann u "Čarobnom brijegu". Inspiraciju za knjigu dobio je jer je i sam boravio u Davosu, u sanatoriju u šumi, gdje se liječila njegova supruga. U knjizi je dio u kojem se spominje da je za stolom do bila grupa gostiju koja je govorila esperanto. Pomišljam da je u toj grupi koja ga je inspirirala bio i Paul Kastner, iako za to nemam dokaze - kaže Spomenka Štimec.
Poznato je da je Mann prvi put boravio u Davosu 1912. godine, gdje je pisac suprugu više puta posjećivao. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća Davos je jedno od najpoznatijih zdravstvenih odredišta; dolaze pacijenti iz cijele Europe, ali i tadašnja elita: intelektualci, umjetnici, bogataši... Grad je danas poznat po skijanju i Svjetskom ekonomskom forumu, ali status grada počinje s brojnim sanatorijima.
No, vratimo se u Zagreb i Kastneru. U savezu čuvaju i knjigu "Ce l koro de Europo" (U srcu Europe) na esperantu koju je donio iz Davosa, koju mu je uz posvetu poklonila stanovita Stella Dubois. Knjižica govori o povijesti Švicarske.
- Iz svjedočanstva esperantistice Jelene Manojlović ostala je priča: izlog njegove robne kuće, današnje Name, jednom je bio sav u razglednicama s pozivom na tečaj esperanta u stilu: Dođite i cijeli svijet bit će vaš - priča nam S. Štimec.
Pitamo je koji je bio motiv za nastanak esperanta.
- Olakšati višejezičnost, da komunikacija bude demokratična, dostupna svima, jezik koji ne pripada jednoj državi. Međutim, esperantisti žele sačuvati svih 7000 jezika na zemaljskoj kugli. Ne žele da cijeli svijet govori jedan jezik koji pripada nekoj velikoj zemlji i nameće njezinu moć. To je bio možda tisućiti pokušaj u povijesti, ali je esperanto najdalje otišao i danas ga još mnogi govore, oko dva milijuna ljudi - odgovara.
Veterani esperanta u Hrvatskoj su Danica Bedeković pl. Pobjenička iz Varaždinskih Toplica i austrougarski inženjer Mavro Špicer iz Našica; oboje su živjeli u Zagrebu. Oni su vodili Društvo hrvatskih esperantista, osnovano u Zagrebu, koje je ubrzo imalo 150 članova, a ona je napisala prvi udžbenik esperanta 1909. godine u tiskari Antuna Scholza, i prvi rječnik. Međutim, veteran esperanta u Zagrebu svakako je bio i Paul Kastner.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....