LJUTE MOŽEMO!

SDP podnio zahtjev za povratak Trga maršala Tita: ‘Josip Broz je naš turistički brend‘

Viktor Gotovac smatra da Tito mora imati trg jer je doveo Hrvate na pobjedničku stranu

Skidanje ploče, Viktor Gotovac (u krugu)

 Damir Krajac/Cropix/Cropix

Vraćanje Trga maršala Tita - jedna od prvih inicijativa koju je najavio novi čelnik zagrebačkog SDP-a Viktor Gotovac - sada je i formalno uvrštena u proceduru.

Klub zastupnika SDP-a u Skupštini Grada Zagreba podnio je Prijedlog za uvrštenje u Fond imena odnosno preimenovanje sadašnjeg Trga Republike Hrvatske.

Traži da se Titu vrati trg na kojemu se nalazi HNK, a Zlatko Hasanbegović je 2017. tadašnjem gradonačelniku Milanu Bandiću većinu u Skupštini uvjetovao njegovim preimenovanjem.

Titove zasluge

Gotovac, naime, inzistira da se Trg maršala Tita vrati na istu lokaciju gdje je bio, tj. da se sadašnji Trg Republike Hrvatske preimenuje.

Obrazloženje prijedloga kojim SDP-ovi koalicijski partneri iz Možemo! nisu oduševljeni napisano je na pet stranica. Na prve dvije su zasluge Josipa Broza za to što danas živimo u neovisnoj Hrvatskoj u čije su granice vraćeni svi hrvatski krajevi, a na sljedeće tri je Brozov životopis. Već u prvim rečenicama Gotovac kaže da su o Titu i njegovim zaslugama sve već rekli povjesničari, intelektualci i političari, a dalje citira Miroslava Krležu i Franju Tuđmana ne navodeći ih poimence.

"Josip Broz, maršal Tito je zamisao našega hrvatskog političkog i kulturnog oslobođenja doveo do pune pobjede", piše u obrazloženju prijedloga uz navod da je hrvatski suverenitet prekinut u ranom srednjem vijeku, a maršal ga je "obranio i uspostavio u jednom od najkrvavijih ratova historije i tako je zamisao oslobođenja doveo do pune pobjede, okrunivši je atributima pune narodne nezavisnosti i državnosti".

Gotovac ističe da je Josip Broz "Majci Domovini vratio sve njene otrgnute gradove, otoke i pokrajine: prije svega Dalmaciju s Lastovom i najslavnijim gradom naše prošlosti Zadrom, zatim Kvarner s Cresom, sa svim otocima i Rijekom i na koncu staru, glagoljašku našu Istru koja je na to ujedinjenje čekala vjekovima".

Ističe se i njegova politika i uloga u 2. svj. ratu. "Da nije bilo dalekovidne politike Titove i njegovih suradnika... hrvatski narod bio bi se poslije

Kvislinška politika

Drugog svjetskog rata našao u položaju nerazmjerno nepovoljnijem no što je bio onaj poslije sloma Austrije godine 1918. Kompromitiran pred svijetom kvislinškom politikom jedne klike pustolova i ubojica, naš narod bi se našao poslije pokolja, na kraju rata, osvojen i porobljen oružjem svih onih međunarodnih političkih faktora koji su mu oduvijek poricali pravo na slobodu i političko samoodređenje", stoji među Titovim zaslugama.

Uz isticanje da je bio jedan od najvećih državnika u Europi nakon 2. svj. rata, navodi da je bio komunist, marksist, "ali i vrlo pragmatičan političar koji je želio ostvariti ravnopravnost hrvatskog naroda u okviru Jugoslavije, a želio je i da ta Jugoslavija bude ravnopravna u odnosu na SSSR, odnosno Staljina".

Ističe se da je s antifašističkim pokretom hrvatski narod doveo na stranu pobjedničkih, demokratskih sila, antifašističke koalicije, što je omogućilo stvaranje federalne države Hrvatske po prvom Ustavu 1945., pa do Ustava 1974. A to je omogućilo da imamo pravne osnove za proglašenje samostalne Hrvatske. U međunarodne zasluge mu se stavlja pružanje otpora Staljinu. Gotovac kaže da je Tito uvijek ostao i Hrvat, čemu je dokaz i to da se u Zagrebu družio s Krležom.

"Ovdje se radi o vrijednosti zasluga Josipa Broza kao vođe antifašističkog pokreta koji je doveo Hrvatsku na pobjedničku stranu u Drugom svjetskom ratu i tko je s pozicije suverenizma zaokružio područje RH i osigurao temelje državnosti koje su branitelji u Domovinskom ratu ostvarili", izjavio je Gotovac.

Ceremonijalni antifašisti

"Dakako, uz sve vrijednosti dolaze i negativne strane za koje mislim da su poznate, ne treba ih posebno spominjati. No, kada se dobiva neki trg, ili toponim, dobiva se za zasluge, a ne greške", rekao je i dodao da je Tito brend za mnoge turiste koji dolaze u Zagreb jer po njemu prepoznaju dio naše, ali i svjetske povijesti.

Preimenovanje Trga maršala Tita Gotovac smatra ultimativnim aktom političkog pritiska i eklatantnim primjerom političke korupcije, gdje je preimenovanje provedeno nasilno, pritiskom i "na način koji u Europi ne zaslužuje da se održi".

Njegov prijedlog treba biti upućen na raspravu Vijeću gradske četvrti, a nakon toga ide na Skupštinu, što znači da je na potezu Možemo!. Oni su antifašisti, ali zaobilaze Tita, na što se Gotovac već znao osvrnuti nazivajući to "ceremonijalnim antifašizmom".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 05:40