Dok Zagreb dere pasja vrućina, za sličnih ljetnih dana uvijek se sjetim jedne fotografije slikarice Nives Kavurić Kurtović i njezina oca, arhitekta Zvonimira Kavurića, snimljene početkom četrdesetih godina. Snimljena je s ocem na kupanju na Savi, blizu njihove kuće u Cvjetnom naselju, koja je tek sagrađena. Nije bilo nasipa na mjestu današnjeg, a Sava je bila idealna za ljetno kupanje; to su bili rukavci rijeke, šumoviti i savršeni za ljetne dane.
Cvjetno naselje bila je periferija u tom razdoblju, no tu je osmišljena nova gradska četvrt, i to prema najmodernijim postulatima tadašnje europske arhitekture. Ovih dana, kad bilježimo trenutak finalnog rušenja Vjesnikova nebodera, prisjećamo se u Jutarnjem listu i povijesti nastanka ovog kvarta. Atmosfere prvih obiteljskih kuća i kupanjca na mjestu gdje su danas Prisavski neboderi.
Nakon studija u Češkoj, gdje je u Pragu radio kao arhitekt–statičar, Zvonimir Kavurić boravio je i u Parizu (u atelijeru glasovitog Le Corbusiera), ali se vratio u Zagreb kako bi pomogao majci i bratu.
Odmah po dolasku zaposlio se u Gradskom građevnom XIV. odsjeku za novogradnje. Tridesete godine, kako smo pisali za Globus 2014. godine, vrijeme su u kojem Grad Zagreb financira razmjerno velik broj kvalitetnih građevina. Pod vodstvom Ivana Zemljaka u Gradskom građevnom uredu uz Kavurića tada rade Franjo Bahovec, Vlado Antolić, Josip Gaupp, Karlo Šefček i drugi.
Prema projektu Cvjetnog naselja, koje je izradio gradski inženjer Antolić, od 1939. do 1940. godine ovdje je izgrađeno 40 slobodnostojećih obiteljskih kuća, a statički je projekt postavio Kavurić. I Antolić i Kavurić podigli su kuće u ovom naselju u prvom redu do Save, jer je manji nasip tada bio na mjestu gdje je danas ulica Prisavlje, uz koju se nalaze ove kuće.
Kuća obitelji Kavurić imala je jedan od prvih ravnih krovova. Danas ima kat više, u istom stilu. Moderne i jednostavne građevine ravnih linija, postavljene na stupove, zvali su modernim sojenicama, s velikim prozorima i osmišljenim mjestima prodora sunca. U Jutarnjem listu 1940. godine pisalo je: "Novo se naselje gradskih činovnika zove Cvjetno naselje."
Urbanistički osmišljeno, s pravokutnim rasporedom ulica i pravokutnim parcelama, naselje je građeno do 1970. godine. Međutim, stanovnici koji se sjećaju tog razdoblja kažu da danas, iako je zadržalo sličnu osnovu, te je i dalje naselje s kućama, zapravo ne sliči na sebe kakvo je bilo, modernističko i u zelenilu. Ne poštuju se ni odredbe o zaštiti spomenuka kulture.
Zato ove slike svjedoče ne samo o kupanju na Savi, što izgleda neodoljivo ovih dana, nego i o počecima gradnje naselja.
Inače, Kavurić je, primjerice, od izvorno sačuvanih realizacija autor tramvajskog stajališta na Gupčevoj zvijezdi. Najpoznatiji je njegov rad projekt armiranobetonske konstrukcije svjetlopropusne kupole i svoda Doma likovnih umjetnika (koja se sad obnavlja) na Trgu žrtava fašizma.
Imao je još dosta realizacija u Zagrebu, od toga nekoliko obiteljskih kuća. Njegov je život završio tragično, ubile su ga ustaše 1944. godine; kasnije je proglašen narodnim herojem. Po njemu i bratu nazvana je Ulica braće Kavurić, koja je preimenovana devedesetih u Ulicu Andrije Hebranga.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....