Otkad je gradonačelnik Tomislav Tomašević 23. veljače pritisnuo crveni gumb i time svečano otvorio sljemensku žičaru, ona je iz različitih razloga bila zatvorena čak pet i pol tjedana, odnosno 38 dana od ukupno 274, koliko je prošlo od prve vožnje novim gondolama. Što zbog vremena, što zbog redovitih pregleda koje je sam proizvođač odredio, a ZET ih se mora pridržavati kako bi vrijedila garancija, žičara nije radila svaki 7. dan.
Do prvog privremenog zatvaranja žičare došlo je zbog jakog vjetra samo nekoliko dana nakon što su se u njoj prvi put provozali građani.
U travnju je žičara ponovno stala, ovaj put zbog dodatnih radova na smanjenju buke. Upravo je buka dugo vremena bila točka razdora između Grada Zagreba i građana koji žive u blizini žičare jer su se žalili da im to ometa normalan život.
Tada žičara još nije dobila dozvolu za rad pa inspektorat nije mogao postupiti po prijavi građana, ali su s Gradom vodili prepirku oko toga po kojem će članku Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave uopće izdati dozvolu. Inspektorat je, naime, tražio da se primjenjuju 5. i 6. članak koji se odnose na "obične" novoprojektiranih građevine za što je dozvoljena razina buke manja nego za novoizgrađene građevine prometne infrastrukture. Grad je smatrao da se žičara spada u tu kategoriju, ali se ministarstvo nije složilo.
Dilema je riješena u prosincu kada je ministar zdravstva Vili Beroš rekao kako je na snagu stupio novi pravilnik.
- Razina buke je po danu i po noći regulirana kao za cestovni i željeznički promet, definirana je na nivou od 65 decibela tijekom dana i 50 decibela tijekom noći - rekao je tada Beroš.
Dva mjeseca kasnije Tomašević je najavio kako će u Sljemensku žičaru dodatno uložiti 1,7 milijuna kuna kako bi se smanjila razina buke. Zbog toga je od 4. do 15. travnja žičara bila privremeno zatvorena kako bi se dodatno smanjila buka.
U svibnju je na red stigao redoviti servis pa se Zagrepčani dva dana nisu mogli žičarom uspeti na Sljeme. Do najdulje je stanke pak došlo krajem rujna jer se godišnji tehnički pregled obavljao između 29. rujna i 16. listopada, a u ponedjeljak je započeo redoviti mjesečni servisni pregled koji traje do sutra, 25. studenog.
- Ovaj mjesečni servis nešto je dužeg trajanja od dosadašnjih jer se u sklopu njega kao dodatan zahvat obavlja i skraćivanje užeta što je uobičajena aktivnost nakon određenog perioda eksploatacije i ona ne stvara dodatni trošak – objašnjavaju iz ZET-a.
Osvrnuli su se i na informaciju da je pukla sajla na žičari.
- S obzirom na netočne informacije koje su danas objavljene u nekim medijima, moramo istaknuti kako produljenje užeta ne predstavlja sigurnosnu prijetnju, već je ono uobičajeno tijekom eksploatacije žičare i vanjskih utjecaja – komentirali su.
Skraćivanje užeta uobičajen je dio servisa koji se provode i na Uspinjači, ali i svim sličnim drugim prijevoznim sredstvima.
Iz ZET-a poručuju da su servisne aktivnosti na žičari propisane od strane proizvođača opreme i obavezne su prema Pravilniku o tehničkim uvjetima za siguran rad žičara u radu te održavanje podsustava i sigurnosnih komponenti. Na žičari se svaki mjesec provode periodični mjesečni servisi, dio njih je obavljan za vrijeme dodatnih radova na smanjenju buke u travnju i lipnju, a jednom godišnje obavlja se i obavezni godišnji servis. Naglašavaju kako se svaki dan obavljaju i dnevni servisni pregledi. Sve kako bi sigurnost putnika bila na najvišoj mogućoj razini.