Podaci da je prosječna tražena cijena stana iznosila prošli mjesec 3.800 eura po kvadratu u Zagrebu, dok je u Splitu zabilježena najviša od prodavatelja očekivana prosječna cijena među promatranim gradovima – 5.526 eura po kvadratu, su šokantni. Podaci su to s portala Nekretnine.hr koji ima oglasnik. No, zanimalo nas je zašto su upravo u ta dva grada prosječne tražene cijene narasle u godinu dana za 500 Zagreb i za skoro 1000 eura Split? I naišli smo na jedan zanimljiv, iako čudan trend.
Naime, sve više prodavatelja nekretnina kada oglašava cijenu starogradnje stavlja cijenu gotovo istu kao novogradnji u svojem dijelu grada, što je apsurdno, ali postalo je česta praksa, dok su takvi primjeri još prije pet godina bili izuzeci. Kada smo nedavno radili reportažu iz kvarta Botinec, Andrej Vučković iz agencije Eurovilla nam je rekao da su cijene novogradnje u tom kvartu već stigle do 3000 eura po kvadratu, za manje stanove i preko tog iznosa, ali i da se starogradnja također oglašava do 3000. Logično, kupnje starogradnje je puno manje s obzirom na to da su prodajne cijene gotovo izjednačene. Općenito u ponekim se obnovljenim starim zgradama može naći vrhunskih stanova koji bi bili cjenovno u rangu novogradnji u istom kvartu, ali takvih je malo na tržištu. Dakle, naročito u Zagrebu i Splitu cijene novogradnje koje rastu vuku željene cijene prodavatelja starogradnje.
Razgovarali smo s Dubravkom Ranilovićem, predsjednikom Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u i direktorom agencije Kastel nekretnine.
- Rast traženih cijena u navedenom obimu u Zagrebu i Splitu nema realnu osnovu, što se na kraju vidi iz ozbiljnog pada broja transakcija u Hrvatskoj iako potražnje i dalje ima. Kupuju manje strani državljani, ali i domaći - objašnjava Ranilović.
‘Tržištem dominiraju ‘divlji‘ agenti, ne nasjedajte na njihova obećanja‘
Tržište poprilično usporava, a jedan od glavnih razloga su, dodaje Ranilović, i previsoko postavljene tražene cijene, posebno onih rabljenih nekretnina koje se i dalje bez osnove vuku za cijenama novogradnje.
- Realizirane cijene se kreću na bitno nižim razinama od traženih. Uočava se i veliki broj neprodanih nekretnina, koje se ne uspijevaju prodati i više od šest mjeseci, što znači da se niti neće ako zadrže postojeću cijenu. Tijekom jedne godine u ponudi se nalazi tri puta više stambenih nekretnina od broja prodanih. Oko 60% oglašenih nekretnina ne nađe kupca tijekom jedne godine. Prodaju se one nekretnine koje vlasnici zaista žele ili moraju prodati, pa su i tražene cijene realnije postavili, ističe Ranilović.
Zaključuje i kako ovoj situaciji ne pomažu niti nerealna obećanja priučenih agenata, koji žele dobiti na taj način nekretninu u prodaju, obećavajući nerealne sume prodavateljima.
Došlo je vrijeme da tržište nekretnina uđe u realnije okvire, samo mnogi to još očito nisu spremni prihvatiti.
Mladen Matijević, direktor portala Nekretnine.hr s oglasnikom, rekao nam je da razlozi za povećanje cijena leže u tome da tržište nekretnina funkcionira kao slobodno tržište, pa su cijene na oglasnicima odraz očekivanja i percepcije samih prodavatelja. Koliko su te cijene realne, u konačnici, kako kaže, određuje tržište samo jer svaka nekretnina vrijedi onoliko koliko je kupac spreman platiti i to na kraju određuje gdje su granice.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....