Stigle reakcije Štampara i Grada na užasni smrad koji se širio Zagrebom

- Nismo upoznati s informacijama i pritužbama građana o pojavi intenzivnog neugodnog mirisa koji se tijekom jučerašnjeg poslijepodneva i večeri osjećao u više dijelova Zagreba - odgovorili su iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".

Sličan odgovor stigao je i iz Grada: "Grad Zagreb nema saznanja o uzrocima neugodnih mirisa na koje se odnosi upit".

Kvaliteta zraka u Gradu Zagrebu

Azzo/screenshot/

U utorak, 6. listopada, stanovnici Zagreba žalili su se na smrad koji se pojavio oko 16 sati. Pritužbe su prvo počele dojavljivati na istoku grada, iz kvartova kao što su Dubrava, Maksimir i Pešćenica. Kasnije su pritužbe počele stizati iz gotovo cijelog grada.

Objašnjenje profesora

Osim što su Zagrepčani osjećali smrad u zraku, najčešće opisivan kao smrad psećeg izmeta, i podaci na stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) te Agencije za zaštitu okoliša pokazivali su povišene razine čestica PM10 i PM2,5, što označava da je indeks kvalitete zraka bio vrlo loš.

Jedno od objašnjenja za iznenadnu pojavu smrada ponudio je umirovljeni profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Branko Grisogono, koji je u razgovoru za Jutarnji rekao kako smatra da ovu situaciju treba promatrati u kontekstu dugotrajnog razdoblja vrlo slabog strujanja zraka i stabilne atmosfere. Takvi meteorološki uvjeti, upozorava, pogoduju zadržavanju i nakupljanju onečišćenja pri tlu.

- Sinoptička situacija je takva da imamo dugotrajni blocking, odnosno svojevrsno začepljenje u strujanju zraka - objašnjava Grisogono. Dodaje kako je vjetar tijekom duljeg razdoblja bio vrlo slab, u prosjeku ispod dva metra u sekundi, što je trajalo više od dva tjedna - rekao je Grisogono.

Umirovljeni profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Branko Grisogono

Lucija Ocko/Cropix

Takvi uvjeti otežavaju prirodno miješanje zraka. Kada nema dovoljno vjetra i vertikalnog strujanja, onečišćujuće tvari ostaju zarobljene u nižim slojevima atmosfere, osobito u urbanim sredinama.

Grisogono pritom upozorava da Zagreb i dalje nije u potpunosti riješio problem izvora onečišćenja. Uz promet i druge urbane izvore, količina otpada i potrošnja energije rastu, dok infrastruktura, prema njegovu mišljenju, ne prati dovoljno brzo promjene u gradu, kazao je umirovljeni profesor.