Temeljita rekonstrukcija zgrade Meštrovićevog paviljona, započeta početkom godine, u punom je jeku. Od početka ovih radova, vrijednih 12,9 milijuna eura, oko zgrade postavljena je ograda, pa su se pješaci kojima ‘džamija‘ presijeca rutu već navikli na obavezno kruženje po Trgu žrtava fašizma. Ono na što Zagrepčani nisu naviknuti je da se dom HDLU - ne vidi.
"David Copperfield in the town. Nema više džamije." opis je fotografije uslikane iz Ulice kneza Mislava, koju je na svoj Facebook profil postavio čitatelj Jutarnjeg lista. Za ovaj je trik ipak zaslužna građevinska tvrtka Spegra, koja je u zadatak uzela obnoviti kupolu te provesti nove električne, vodovodne, toplinske i odvodne instalacije, čime će zgrada proći cjelovitu obnovu. Naime, zbog cerade se stvaqra optička iluzija da građevine nema.
PROČITAJTE VIŠE Krenuo megaprojekt u Zagrebu, diže se ograda oko kultnog mjesta: ‘Iz Češke stiže više od 18 tisuća staklenih prizmi!‘
Rekonstrukcija kupole paviljona posebno je zahtjevan proces, naime, riječ je o staklenim blokovima, i to 18.400 njih, koje treba zamijeniti novima. Riječ je o vrlo tankoj armirano-betonskoj kupoli u koje su ugrađene staklene prizme, pri čemu je udio staklenih prizmi veći od udjela betona (debljine svega 6 cm na najtanjem, a 8 cm na najdebljem dijelu).
Prodirala voda
Većina je stakala popucala, kvaliteta betona degradirala te kupola ne zadovoljava statičke uvjete, a novu, 2 cm deblju i tehnički poboljšanu, projektirala je dr. sc. Vlatka Rajčić s Građevinskog fakulteta. Ova kupola, koja inače služi i kao svjetlarnik, nikada nije obnavljana i kroz nju je već prodirala voda, a skoro 18 i pol tisuća staklenih prizmi dopremaju se iz Češke. Ova će rekonstrukcija kupolastog svoda vratiti dnevno svijetlo u galeriju Prsten na prvom katu, uz novitet skrivenog sustava za zamračivanje, kako bi se odgovorilo na različite potrebe galerijskog prostora i umjetnika.
PROČITAJTE VIŠE Povijesno otkriće iz centra Zagreba prvi će put nakon 80 godina biti i javno predstavljeno!
Rekonstrukcije Domu Hrvatskog društva likovnih umjetnika nisu novost, štoviše, ovo je četvrta, od izgradnje u 1934. godini. Od 2001. do 2023. traju opsežni građevinski radovi koji uključuju uklanjanje dogradnji nastalih pri adaptaciji džamije, skidanje naslaga s kupole, rušenje armiranobetonskih rebara te gradnju kružne ograde. Godine 2003. završena je prva faza obnove, a od 2006., prema projektu arh. Branka Silađina, slijedi nastavak radova u podrumu i dijelu prizemlja. Dio vizije arhitekta Andrije Mutnjakovića, koji je vodio ove radove, bila je i gradnja podzemne garaže ispod rotonde, međutim to se nije realiziralo, a podzemna garaža nije u planu ni nakon sadašnje rekonstrukcije Doma.
Bijela će zaštita ‘Džamiju‘ od pogleda skrivati dok radovi na kupoli ne budu gotovi, što će vjerojatno biti prije završetka obnove cijele zgrade, planiranog do sredine 2026. godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....