Nakon što je Jutarnji objavio priču o subotnjem izlasku s dvojicom stranih radnika, utvrdivši da ih u pojedine zagrebačke klubove ne puštaju dok domaći gosti neometano ulaze, poslali smo upite tim klubovima o pravilima ulaska. Obratili smo se i Uredu pučke pravobraniteljice koja nam je nedvosmisleno potvrdila da je takva praksa diskriminatorna.
Podsjetimo, deseci stranih radnika javili su se Jutarnjem s popisom lokala u koje im je, kako tvrde, bio zabranjen ulaz. S dvojicom indijskih radnika, Abhinavom Kumarom i Amanom Sharmom, koji rade u Zagrebu, zajedno smo obišli pet klubova o kojima su kružile takve glasine: H2O, EX., Alcatraz u Tkalčićevoj, Vintage i Ritz.
U posljednja dva kluba radnici su ušli jednako kao i ostali posjetitelji. U Alcatrazu su, zajedno s novinarkom, bili spriječeni zbog gužve. No u druga dva kluba situacija je bila drugačija. U EX.-u je zaštitar izdvojio mladiće sa strane dok su ostali gosti ulazili bez zastoja, uz obrazloženje da im je potrebna rezervacija. Međutim, sami smo ušli u klub, pitali druge goste i uvjerili se da to nije slučaj. U H2O-u se situacija ponovila, ali u znatno težem obliku. Zaštitari su ih jedine izdvojili, istjerali iz reda, fizički odgurivali i pritom vrijeđali riječima: “Daj se maknite”, “Ajde, izlazi van”, “Ilegalni ste ovdje”, “Majmune”, što smo zabilježili na videozapisu.
Klubovi šute
Klubove H2O i EX. kontaktirali smo putem više kanala s upitom jesu li upoznati s postupanjem zaštitara te večeri i je li takvo postupanje u skladu sa službenim pravilima kluba. Zanimalo nas je i koja su njihova službena pravila ulaska te vrijede li jednako za sve goste, bez obzira na nacionalnost ili boju kože. H2O smo pitali i hoće li poduzeti mjere protiv zaštitara zbog fizičkog nasrtanja i uvreda dvojice stranih radnika. Do objave ovog teksta odgovore nismo zaprimili, a objavit ćemo ih čim ih dobijemo.
Da je selektivna primjena pravila – primjerice, traženje rezervacije samo od određenih osoba – diskriminatorno postupanje zabranjeno zakonom, pojasnili su iz Ureda pučke pravobraniteljice.
– Ako se posjetitelje bira prema boji kože, rasnoj ili etničkoj pripadnosti, nacionalnom podrijetlu ili nekoj drugoj osnovi iz Zakona o suzbijanju diskriminacije, riječ je o diskriminatornom i protuzakonitom postupanju. Jednakost je u Hrvatskoj zajamčena Ustavom, europskim i međunarodnim pravom koje je dio hrvatskog zakonodavstva te nizom zakona, pri čemu je krovni propis upravo Zakon o suzbijanju diskriminacije – navode iz Ureda.
Na pitanje gdje je granica između dopuštene i nedopuštene procjene zaštitara koga će pustiti u objekt, iz Ureda odgovaraju:
– Granica je kriterij na temelju kojeg se odluka donosi. Ako nekoga ne pustite zbog boje kože, rasne ili etničke pripadnosti, riječ je o protuzakonitom kriteriju. Nije pritom važno koji se formalni razlog navede kako bi se prikrio stvarni kriterij odlučivanja – i dalje je riječ o diskriminaciji.
‘Nema veze što je riječ o ‘privatnom prostoru‘‘
Govoreći o situaciji u H2O-u i snimci na kojoj zaštitar dvojicu stranih radnika naziva “ilegalnima” i “majmunima”, iz Ureda navode kako takav govor može ići u prilog tvrdnji da je riječ o diskriminaciji u pristupu ugostiteljskom objektu. No i neovisno o tome, takav govor može predstavljati protupravno ponašanje.
– Osoba koja tako postupa, s namjerom da kod drugoga izazove strah ili stvori neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, može prekršajno odgovarati. Kazne su predviđene i za osobu koja tako postupa i za odgovornu osobu u pravnoj osobi – ističu.
Teza da svatko može “birati tko će ući u privatni klub”, ako je kriterij rasa ili etnička pripadnost, stoga nije zakonita.
– Zakon obvezuje sve koji su dio privatnog sektora, bez obzira je li riječ o poduzetnicima, najmodavcima ili vlasnicima obrta i tvrtki, bilo u kriterijima zapošljavanja ili pri odabiru gostiju. Bez obzira na to što je riječ o “privatnom prostoru”, vlasnici klubova, restorana i drugih ugostiteljskih objekata dužni su postupati u skladu sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije – pojašnjavaju.
Dodaju kako je u interesu vlasnika da zaposlenike upoznaju sa zabranom diskriminacije, njezinim oblicima i važnošću zaštite jednakosti te da osiguraju postupanje djelatnika u skladu sa zakonom.
Na pitanje zaprimaju li pritužbe stranih radnika na diskriminaciju, odgovaraju da je sve više pritužbi vezanih uz radna prava, poput neisplate plaće, dok pritužbi na diskriminaciju u kontekstu ugostiteljskih objekata dosad nisu imali.
Posljednji sličan slučaj zabilježen je 2022. godine, kada su postupali po pritužbama mladih Roma kojima je bio zabranjen ulaz u tri ugostiteljska objekta u jednom hrvatskom gradu. Ti su objekti na društvenim mrežama javno objavljivali i potvrđivali da je kod njih zabranjen ulazak Romima.
– Nakon što smo ih upozorili da je takvo postupanje izravna diskriminacija temeljem etniciteta ili nacionalnog podrijetla, vlasnici su objavili ispriku i poruku dobrodošlice svima, neovisno o podrijetlu. S terena nam je potom potvrđeno da je diskriminacija prestala – zaključuju iz Ureda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....