StoryEditor
UGODNO IZNENAĐENI

Stručnjaci o Zakonu o obnovi Zagreba: ‘Napredak je golem, ali ima tu još prostora za poboljšanje‘

Pojačanje konstrukcije vrijedi za buduće potrese koji ne mora opet biti u Zagrebu - kaže Dragan Kovač
Radićeva ulica
 Bruno Konjevic/Cropix

- Pozdravljam to što je u Zakonu o obnovi Zagreba nakon potresa sad transparentno određen omjer i postotak sufinanciranja. Također je dobra ideja i osnivanje Fonda za obnovu čija će osnovna zadaća bit pronalazak sredstava - izjavio je Ivica Rovis, ravnatelj zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba.

I dok s jedne strane kritike na zakon jenjavaju, s druge strane se, pak, mogu čuti i protivinici ideje o sufinanciranju privatne imovine u Zagrebu.

Projektant i revident konstrukcija mr. sc. Dragan Kovač kaže da "struka nije očekivala tako visok postotak sufinanciranja.

- Radi se o ulaganju države (proračun, zaduženje) u privatnu imovinu. Pitanje je da li stvarno imaju osigurana sredstva za sve skupa. Isto tako, propisi podrazumijevaju (Razina 2) osim popravka i pojačanje konstrukcije. Znači da ćemo svi mi plaćati pojačanje privatne imovine u centru. A mi na Jarunu nećemo dobiti pojačanje, niti itko u Splitu ili Rijeci. Jer zaista nema razlike.

Pojačanje konstrukcije vrijedi za buduće potrese koji ne mora opet biti u Zagrebu - kaže Kovač.

Ravnatelj Rovis, pak, drži da je najnovija verzija zakona veliki napredak u odnosu na prvu, ali da još ima prostora za 'brušenje".

I Mirjana Čagalj, potpredsjednica za graditeljstvo, promet i veze pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, drži da su se na zakonu dogodile pozitivne promjene.

- Od početnog nacrta do verzije koja sad ide u Sabor dogodile su se brojne promjene i vjerujem da danas zahvaljujući uključenosti struke i javnoj raspravi imamo puno konkretniji i kompleksniji zakon - kazala je Čagalj. Ravnatelj Rovis otkriva da oni u Gradu Zagrebu već rade na pilot projektu nazavnom 'Blok 19'.

- Riječ je o bloku omeđenom ulicama Dalmatinska, Medulićeva, Frankopanska i Ilica, a na tom projektu rade brojni stručnjaci koji će dati svoje prijedloge i osmisliti ćemo nekoliko varijanti za cjelovitu obnovu, od protupotresnog ojačanjava do protupožarne obnove i svega što takva obnova uključuje. Te varijante bit će primjenjive i na drugim gradskim blokovima. Cjelovita obnova ne podrazumjeva samo konstrukcijsku obnovu već kompletno urbanističko rješavanje gradskih blokova - kaže Rovis. Također smatra da bi zakon suvlasnike mogao potaknuti na cjelovitu obnovu, a i na razmišljanje da "vlasništvo nije samo pravo već obveza".

Čagalj smatra da je dobro da je zakon išao po redovnoj proceduri jer će se "po njemu raditi preko deset godina i njime se definira trošenje milijardi javnog novca".

- Država je ostala dosljedna u prvotnoj namjeri da najveći dio tereta obnove preuzme na sebe i zato smo posebno dužni voditi računa o transparentnosti trošenja tih sredstava i iskoristiti priliku za obnovu hrvatskog građevinskog sektora. Svaka javna kuna koja se utroši na ugradnju domaćeg proizvoda i usluge je i investicija - kaže Čagalj.

Pokušali smo dobiti mišljenje i od predsjedika Društva arhitekata Zagreb Tihomila Matkovića s obzirom da su se zalagali za osnivanje Fonda za obnovu, ali kazao nam je da još nisu pročitali zakon, te da će tek u ponedeljak biti spremni za javne komentare.

Međutim, doktirica arhitekture Marina Pavković proučila je najnoviju verziju zakona te kaže da on od prve verzije do danas ostvario značajan napredak.

- Zakon koji čitam danas je krupan korak prema naprijed, ima još prostora da bude bolji i da se izbrusi u prvom i drugom saborskom čitanju - kaže Pavković. Jedna od bitnijih zamjerki koju ima jest da zakon ne stimulira cjelovitu obnovu, a morao bi iz prostornih, ekonomskih i društvenih razloga.

- Mana zakona je da ne stumilira cjelovitu obnovu. Suvlasnike i vlasnike taj zakon ne potiče da se odluče na korak vše, trebalo bi jače otvoriti vrata i toj ideji, da se primjerice prva faza financira u potpunosti od strane države i lokalne samouprave, a da onda drugu fazu do cjelovite obnove suvlasnici i vlasnici samostalno financiraju - smatra Paković te dodaje da ovaj zakon može biti veliki generator obnove cijelog grada.

- Isto tako smatram da bi se hitnom uredbom i prije donošenja zakona trebalo ograničiti rast cijena u tom resoru jer je riječ o izvanrednim okolnostima koje moraju spriječiti krizno profiterstvo - kaže Pavković te dodaje:

- Treća stvar koja je sporna je nejednaki tretman vlasništva obiteljskih kuća i stanova u višestambenim zgradama po pitanju zamjenske gradnje.

Zlatko Vlašić, direktor tvrtke Zapad-Stan koja se bavi upravljanjem, uočio je u članku 6. da je potrebno da suvlasnici višestambenih zgrada kako bi ostvarili pravo na subvenciju državne i lokalne samouprave potrebno je da onih 20 posto "osiguraju u zajedničkoj pričuvi prije početka izvođenja radova na obnovi".

- Kako će ljudi unaprijed osigurati ta sredstva, ako ne znaju ni koliki će biti ukupan trošak, pa će na neviđeno dizati kredit da bi osigurali svoj udio - komentira Vlašić. Nadalje se u tom članku dodaje "ako se sredstva iz stavka 1. ovoga članka ne osiguraju u zajedničkoj pričuvi, na nekretninama iz stavka 1. ovoga članka osnovat će se založno pravo (hipoteka) u korist Republike Hrvatske odnosno Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije kao založnog vjerovnika do osiguranja potrebnih sredstava sukladno pravilima...", a upis založnog prava (hipoteke).

- Baš me zanima kako će upisivati založno pravo na brojnim zgradama u gradu kod kojih još traje postupak upisa u zemljišne knjige - dodaje Vlašić te nastavlja:

- Skeptičan sam koliko će zgrada u Zagrebu uopće iskoristiti tu mogučnost ojačanja konstrukcije. Riječ je o iznimno složenom i skupom zahvatu koji uz trošak samog ojačanja, nosi i velike poporatne troškove kao što su radovi u stanovima, pa preseljenje tijekom radova. I zašto? U konačnici ćete, ako idete na razinu ojačanja na dva ili tri, opet imati 'mačka u vreći'. Podsjetimo samo da je građanima Zagreba bilo skupo obnavljati i pročelja koja je Grad Zagreba sufinanicirao u omjeru sa 80 posto. Stoga se bojim da bi zakon mogao ispasti neprovediv u stvarnosti, jer građani jednostavno nemaju novaca - smatra Zlatko Vlašić, direktor tvrtke Zapad-Stan te dodaje da je i pitanje kako će se zakonski regulirati i pozicija samih upravitelja jer smatra da to područije također nije dovoljno kvalitetno detaljno regulirano Zakonom o vlasništvu i Uredbom o upravljanju zgradama iz 1997.

- Radilo se na zakonu o upravljanju zgradama, ali sad je to palo u drugi plan, međutim ni taj zakon u obliku u kojem je sad napravljen, ne bi donio neke velike promjene. Uloga upravitelja treba se na neki način bolje regulirati, trebali bi dobiti veća prava, ali isto tako i odgovornost i obveze. Trenuno je njihova uloga tek ona nalogoprimca - objašanjava Vlašić

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. kolovoz 2020 07:34