Tomašević se ponovno ispričao za Jakuševec, poduzetnici mu predložili kako da snizi cijenu najma u Zagrebu

U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u hotelu Hilton Garden Inn održan je radni ručak s gradonačelnikom Grada Zagreba Tomislavom Tomaševićem. Susret je okupio predstavnike poslovne zajednice, čelnike gradske uprave i poduzeća s ciljem otvorenog dijaloga o gospodarskim izazovima i mogućnostima za unapređenje poslovne klime u glavnom gradu.

Tomašević je u uvodnom obraćanju naglasio važnost suradnje Grada i poduzetnika, poručivši kako Zagreb želi biti partner gospodarstvu, a ne prepreka. Najavio je promjene u sustavu upravljanja, jačanje transparentnosti i digitalizaciju gradske uprave, uz razvoj infrastrukture i poticanje održivih, zelenih politika.

U nazočnosti zamjenika gradonačelnika Luke Korlaeta i Danijele Dolenec, čelnika gradskih poduzeća te brojnih članova HUP-a i malih i srednjih poduzetnika, glavna direktorica HUP-a Irena Weber podsjetila je kako je upravo gradonačelnik krajem 2023. potaknuo intenzivniji dijalog s poduzetnicima te istaknula kako je Zagrebu, uz fizičku, potrebna i gospodarska obnova. Posebno je upozorila na visoku stopu poreza na dohodak u Zagrebu – najvišu u Hrvatskoj – i apelirala na gradske vlasti da razmotre njegovo smanjenje.

Apel za promjenu porezne politike

Weber je otvorila niz važnih tema za gospodarstvo glavnog grada, ali i Hrvatske. Poseban naglasak stavljen je na poreznu politiku, radnu regulativu i problematiku najma nekretnina.

- Bez poduzetnika nema uspješne lokalne samouprave, a bez suradnje s lokalnom upravom nema ni investicija ni novih radnih mjesta - poručila je.

Istaknula je da se u posljednje dvije godine obilježava intenzivna suradnja poduzetnika i gradske uprave, posebno u kontekstu obnove nakon potresa i brojnih infrastrukturnih projekata. Ipak, uputila je otvoren apel za promjenu gradske porezne politike – prvenstveno smanjenje poreznog opterećenja rada.

- Zagreb ima najvišu stopu poreza na dohodak u Hrvatskoj. Novi mandat gradonačelnika je prilika da se građanima poveća kupovna moć, a rad učini isplativijim. Prema HUP-u, rasterećenje rada ne znači nužno gubitak za gradski proračun – naprotiv, širenjem porezne baze moguće je ostvariti i veće prihode.

PROČITAJTE VIŠE: Tomašević objavio natječaj za najam gradskih stanova, proučili smo ga: Pravo na stan imaju i stranci, znamo točne iznose

U govoru se posebno dotakla i tzv. rentne kulture – fenomena u kojem prihodi od najma imaju znatno povoljniji porezni tretman u odnosu na prihode od rada.

- Naši visokokvalificirani radnici, poput liječnika, inženjera i znanstvenika, plaćaju najviše poreze, dok su prihodi od najma oporezovani znatno blaže. Time se šalje opasna poruka da se više isplati iznajmljivati nekretninu nego stvarati novu vrijednost.

Weber smatra da bi snažniji porez na najam mogao pomoći i u rješavanju stambene krize u Zagrebu, posebno među mladima koji si sve teže mogu priuštiti život u gradu.

Osim lokalnih tema, glavna direktorica HUP-a iskoristila je priliku da istakne i goruće probleme na nacionalnoj razini. Povećanje minimalne plaće od čak 92 posto u razdoblju od 2019. do 2025. – znatno iznad rasta produktivnosti – HUP smatra neodrživim za konkurentnost poduzeća, posebice onih manjih.

Upozoreno je i na sustav bolovanja u kojem poslodavci u Hrvatskoj snose trošak prvih 42 dana bolovanja, dok je taj broj u većini europskih zemalja znatno manji.

Tomašević o novim projektima

Svima okupljenima na radnom se ručku potom obratio Tomašević. U dijalogu s poslodavcima dotaknuo se nekih ključnih tema.

- Naš je cilj da Zagreb bude partner, a ne prepreka poslovanju, poručio je gradonačelnik.

Zahvalio im se na dolasku te predstavio promjene i projekte iza kojih Grad radi, jesu li oni rezultat privatnog sektora ili ne, cilj mu je da se u neke projekte uključi i privatni sektor za bolju suradnju i doprinos Gradu. Primjerice takva mu je suradnja bitna kada govori o stanovanju.

- Voljeli bismo raditi s privatnim sektorom kada govorimo o gradnji stanova za priuštivo stanovanje, kazao je.

Predstavio je niz gradskih projekata koji su u tijeku i one koji su u planu, uključujući obnovu prostora bivšeg paromlina, izgradnju bazena na Španskom, obnovu Doma sportova i stadiona Kranjčevićeva, kao i novi stadion u Maksimiru. Najavio je i širenje tramvajskih linija nakon 15 godina te otvaranje novih vrtića – njih deset je već otvoreno, a do kraja godine planiraju se još tri, uz dodatnih 15 u narednim godinama.

Govoreći o javnom prijevozu, istaknuo je nabavu novih tramvaja i autobusa, a osvrnuo se i na pitanje otpada. Ispričao se što Jakuševec nije zatvoren u prvom mandatu aktualne vlasti, no izrazio optimizam vezan uz projekt Centra za gospodarenje otpadom u Resniku.

Kao primjere suradnje s poslovnom zajednicom naveo je projekte poput Jarunskog mosta i proširenja Šarengradske ulice. Nakon izlaganja, gradonačelnik je odgovarao na pitanja okupljenih poduzetnika, među kojima su dominirala pitanja ubrzanja administrativnih procedura i rasterećenja poslovanja.

Nakon obraćanja te prije ručka sudjelovao je u javnoj raspravi s poslodavcima te odgovarao na njihova pitanja. Sa svojim je zamjenicima odgovarao na pitanja o tome zašto Grad ne ulaže više u privatni sektor kada se govori o predškolskom odgoju.

Dogradonačelnica Dolenec pritom je objasnila kako je Gradu zasad cilj da svaki gradski kvart ima jedan gradski vrtić koji je priuštiv, u kojem je dovoljno zaposlenih i u kojem su se proteklih godina zaposlenicima povećale plaće, te da će tek onda raspravljati o većim suradnjama s privatnim vrtićima.

- Naša je vizija, tj. mislimo da je naša odgovornost da moramo kao grad pružiti svakoj obitelji i svakom djetetu u Zagrebu mjesto u gradskom vrtiću.

- Samo želim još jednom naglasiti da vidimo prostor za privatne vrtiće u Zagrebu. Smatramo da će se oni moći istaknuti specifičnim programima i kvalitetom, nečime što je možda teže ostvarivo unutar gradskog sustava. U cijeli je proces uključen i pročelnik, koji je u Hrvatskoj izravno nadležan za pitanja vezana uz predškolski odgoj. Kada je riječ o izazovima prije i nakon upisa većeg broja djece, o tim smo temama detaljno razgovarali s nadležnima. Želim naglasiti da su naša vrata uvijek otvorena i da ćemo rado nastaviti razgovore o konkretnim pitanjima.

PROČITAJTE VIŠE: Mijenja se cijena vrtića u Zagrebu, imamo cijeli izračun: Pogledajte koliko ćete plaćati, pa čak i ako vam je rasla plaća...

Prilikom pitanja o smanjenju terasa kafića kod Masarykove i Tesline ulice upravo tijekom turističke sezone, Tomašević je kazao kako se ovdje radi o obnovi plinskih cijeli čije se instalacije tamo nalaze te da ne mogu započeti s radovima prije turističke sezone, primjerice u travnju, zbog grijanja.

- Imamo zakonske regulative i tome koliko se cijeli godišnje treba obnoviti i na temelju firmi gledamo kada je to najbolje raditi. Za ovaj konkretan slučaj vidjet ćemo možemo li to nekako pomaknuti da nije baš tijekom ljeta.

Potom su ga poslodavci upitali planira li se raditi na plinskoj infrastrukturi na što je uzvratio kako između HEP-a i gradske plinare ima dosta neusklađenosti kada se govori o razvoju nove infrastrukture. Tomašević je istaknuo pritom da u tom slučaju Grad radi na koordinaciji s HEP-om i planira.

"Ljudi ne vole kad se mijenjaju nazivi ulica"

Gradskim se vlastima postavilo pitanje o tome što s planiranim Trgom hrvatskih velikanki i fasadama koje još čekaju obnovu u samom centru grada.

Na pitanje je odgovorio zamjenik Luka Korlaet te istaknuo kako su upravo objavili javni natječaj za obnovu pročelja i sve više rade na obnovi centra. Osvrnuo se i na planirane promjene naziva ulica i trgova,

- Nama se u početku stalno govorilo da ćemo samo raditi to. Tako se prikazivalo. Radili smo puno drugih stvari. Mijenjali nazive baš i nismo jer prije svega, kad mijenjate imena ulice trgova, onda imate brojne teškoće za one koji su žive u tim ulicama i trgovima ili rade. To nije nešto što baš ljudi vole, kazao je Korlaet, no i dodao je kako će svakako raditi na tome da prema interesu građana i građanki neke promjene imena uvedu.

U planu je ubrzanje administrativnih procesa, uključujući skraćivanje rokova za izdavanje dozvola i uvođenje e-usluga, kao što su elektroničke prijave za korištenje javnih površina. Također, grad će ulagati u razvoj poduzetničke infrastrukture, otvaranjem novih inkubatora i prostora za male poduzetnike.

Tomašević je govorio i o novom modelu naplate otpada koji će poticati odgovorno ponašanje, te o problemu nedostatka kvalificirane radne snage. Grad planira jačati strukovno obrazovanje i graditi stanove za dugoročni najam, čime će se pokušati riješiti problem visoke cijene najma.

Nakon javne rasprave gradska je vlast uz ručak nastavila razgovore sa zagrebačkim poslodavcima, čije ćemo detalje tek čuti.