Trend digitaliziranja starih i rijetkih knjiga te dostupnost gomila svezaka i izdanja na internetu polako, ali sigurno potiskuju u drugi plan klasične knjižnice; izvorne rukopise hrvatskih romana, najstarije tiskane knjige i najvrednije zbirke, čini se, lakše je pogledati u dnevnoj sobi na vlastitom računalu.
Zapitajmo se stoga kad smo se posljednji put zaputili prema Strossmayerovu ili Marulićevu trgu, u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti i Hrvatski državni arhiv.
Korice i listovi iz 19.stoljeća
I kakva je vrijednost i težina promatranja na zaslonu računala, primjerice, jedne inkunabule ili rukopisa romana “Smrt Smail-age Čengića” u usporedbi s uzbuđenjem koje ćemo osjetiti kad pod prstima “uživo” osjetimo korice i listove papira iz 19. stoljeća?
U tri najznačaj...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....