OBJAVILI KANDIDATURU

Veliki sportski događaj mogao bi se održati u Zagrebu 2029. godine: ‘Očekuje se između šest i sedam tisuća sudionika‘

Deflimpijske igre su najstariji sportski događaj gluhih sportaša, a njegovo održavanje u Hrvatskoj etabliralo bi nas na svjetskoj sceni

Vizual za Ljetne deflimpijske igre 2029.

 Hssg
Deflimpijske igre su najstariji sportski događaj gluhih sportaša, a njegovo održavanje u Hrvatskoj etabliralo bi nas na svjetskoj sceni

Grad Zagreb je službeno ušao u konkurenciju za domaćinstvo Ljetnih deflimpijskih igara 2029., najveće sportske manifestacije gluhih sportaša na svijetu.

Ljetne deflimpijske igre su se prvi put održale 1924. u Parizu, a od tada se održavaju svake četiri godine, uz iznimku za vrijeme Drugog svjetskog rata. Ovogodišnje će se Igre održati u Tokiju u studenome, a za četiri će se godine možda održati u glavnom gradu Hrvatske. Grad Zagreb i Hrvatski sportski savez gluhih, u partnerstvu s Međunarodnim odborom sportova za gluhe (ICSD), objavili su da je Zagreb jedan od mogućih domaćina događaja na kojemu se očekuje između 6.000 i 7.000 sudionika, trenera, medija i navijača.

image

Vizual za Ljetne deflimpijske igre 2029.

/Hssg

Čekamo odluku

- Mislim da ne treba puno govoriti o tome koliko to znači za našu zajednicu, ali i za sve građane. Grad je ispunio sve uvjete za prijavu za domaćinstvo i sada samo čekamo odluku. Zvuči nadrealno, ali vjerujem da ćemo to uspjeti. Hrvatska već ima status u svijetu sporta, a tu je i Hrvatski sportski savez gluhih koji se svojim radom etablirao i može samo doprinijeti konačnoj odluci - za Jutarnji izjavljuje predsjednik Hrvatskog deflimpijskog odbora Oliver Lušić.

image

Prdsjednik Saveza i kapetan hrvatske reprezentacije Oliver Lušić

Neven Muhovec/Privatna Arhiva - Hssg

- Sljedeće su Deflimpijske igre u Tokiju krajem ove godine, a tamo će se održati i Kongres na kojemu će se odlučiti između nas i Atene za domaćina Igara 2029. godine. Iako je i Grčka spremna ugostiti, vjerujem da i mi imamo što za ponuditi, pogotovo uz zadnje projekte renovacija. Počelo se ulagati u sportsku infrastrukturu, stadion u Kranjčevićevoj, stadion u Maksimiru... A uvijek imamo i Arenu! - objašnjava. - Zagreb, izuzev prostora za streljaštvo, koje bi se održalo u Osijeku u najmodernijoj dvorani u ovom dijelu Europe, i jedrenja, koje bi se vjerojatno održalo u blizini Rijeke, ima već cijelu potrebnu infrastrukturu. O dodatnim detaljima će se odlučivati kada se održi Kongres u Tokiju ove godine, kada saznamo jesmo li domaćini. - zaključuje Lušić.

Hrvatska u sedam disciplina u Tokiju

- Ove godine Hrvatska sudjeluje u rekordnom broju sportskih disciplina, u čak njih 7. Naši će sportaši sudjelovati u rukometu, judu, taekwondou, streljaštvu, plivanju, atletici i stolnom tenisu. Neka od imena naših najuspješnijih sportaša, kao što su Laura Štefanac, Laura Kolovrat, Petra Goleš, već su dobro poznata javnosti, a ove će godine sudjelovati i naša najmlađa stolnotenisačica Josipa Matijašec - uzbuđeno će predsjednik Saveza, koji ove godine također sudjeluje u Deflimpijskim igrama.

Dok spremno nabraja tuđa prezimena, svoje skromno izbjegava. Lušić, koji je na poziciji predsjednika Saveza od 2019. godine, ipak je poznatiji po svojim sportskim uspjesima. Naime, osim djelovanja u administraciji sportskog svijeta gluhih, on i sam skuplja medalje za hrvatsku rukometnu reprezentaciju, kojoj je i kapetan, a ovogodišnje tokijske Deflimpijske će mu biti šesti nastup na Olimpijskim igrama, ujedno i posljednji. Reprezentativnu karijeru Lušić završava Igrama u Tokiju, a uskoro, u svibnju sljedeće godine, završava i klupsku.

image

Trening rukometaša

Neven Muhovec/Privatna Arhiva - Hssg

- Sudjelovao sam dosad na pet Olimpijskih igara gluhih, a, ako me posluži zdravlje, Tokio će mi biti šesti, ali i oproštajni nastup. Svakom je sportašu san nastupiti na Olimpijskim igrama. Predstavljaš sebe i svoju zemlju u svijetu, neopisiv je osjećaj - opisuje Lušić.

- Neopisivo smo ponosni na naše sportaše i vidimo da svake godine imamo sve više uključenih, a tome bi definitivno doprinijelo i održavanje Igara u Zagrebu. - naglašava. - Medalje jesu uspjeh, ali je sam sport to što spaja i ruši barijere. Ja sam i sam to prošao kao osoba s oštećenim sluhom. Sport je postao moj alat za izgradnju samopouzdanja, dao mi je sigurnost u vrijednost mojih uspjeha. To bih htio svakome. -

Grad je spreman

Natjecanje traje 12 dana, a radi se o 21 sportskoj disciplini. Atletika, plivanje, nogomet, košarka, rukomet, taekwondo, hrvanje i tenis, samo su neke od disciplina koje se tradicionalno održavaju na Igrama, a Zagreb već ima sve potrebne preduvjete. U gradu se nalazi 11 sportskih borilišta u radijusu od sedam kilometara, dobra je povezanost javnim prijevozom i zračna se luka nalazi na dvadesetak minuta od grada.

- Ovo je odlična prilika za grad. Događaj bi doveo preko 6 tisuća ljudi u Zagreb, koji je već poznat po tome što je u ljetnim mjesecima prazan, ovo bi ga oživilo. Dodatno, manifestacija ovih razmjera potaknula bi i razvoj svijesti o sportašima s oštećenjem sluha. Mi uvijek radimo na tome da pojačamo diskurs o njihovim pravima, ali i da ih spojimo kroz dvosmjernu integraciju s ostalim građanima jer tu često postoji jaz. Uvijek naglašavamo činjenicu da je komunikacija jedino to što nas dijeli, ali se to uz malo empatije i strpljenja, sporijeg pričanja i učenja znakovnog jezika, lako premosti. - odlučan je u svojem mišljenju.

image

Trening rukometaša

Neven Muhovec/Privatna Arhiva - Hssg

U sklopu HSSG-a, uz podršku Ministarstva turizma i sporta, 2019. godine pokrenut je Sportski program pod nazivom “Uključivanje djece i mladih sa oštećenim sluhom u redovan sustav sporta” u kojem sudjeluju djeca s oštećenjem sluha. Na stranici Saveza stoji kako im je cilj doprinijeti cjelokupnom tjelesnom, motoričkom, emocionalnom, kognitivnom i socijalnom razvoju, a Lušić objašnjava kako su kroz upravo taj projekt uspjeli pomoći velikom broju djece da se pronađu u sportu.

- Otprilike je službeno 15 tisuća osoba s oštećenim sluhom u Hrvatskoj, ali ni to nije točan broj. Sve je više djece sa slušnim problemima, a nedovoljno je podrške. Kroz rad i napore koje ulažemo u Savezu nastojimo kreirati bolje okruženje za djecu i mlade kako se ne bi osjećali izolirano. Potičemo tu djecu i da se priključuju redovnim, slušnim sportovima da ih ne ograničavamo. - govori kako je to projekt koji je pokrenut 2021./2022. i do danas ostvaruje izvrsne rezultate.

image

Pripreme za Deflimpijske igre u Tokiju

Neven Muhovec/Privatna Arhiva - Hssg

Današnji prioriteti Deflimpijskih igara su razvoj sporta za gluhu djecu, razvoj sporta za gluhe u zemljama u razvoju, jačanje suradnje s Međunarodnim olimpijskim odborom i drugim međunarodnim organizacijama, implementacija temeljnih pravila UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i informiranje međunarodne zajednice o uspjesima i preprekama u sportovima gluhih, kao i promoviranje zdravog životnog stila među gluhima. Kao takve su izrazito važne kao reprezentacija svih osoba s oštećenjima sluha te njihovo pozicioniranje na sportskoj sceni.

- Veliki je naglasak Igara na integraciji i inkluziji osoba s oštećenim sluhom, ali i obrnuto. Ovakvi događaji služe da bi i ostalim građanima približili našu perspektivu i našu realnost. Služe da se svi povežemo. Sport je za sve, svima bi trebao biti dostupan. Ne radi se samo o natjecanju, radi se o kreiranju zajedništva. - zaključuje Lušić.

Održavanje Deflimpijskih igara u Zagrebu označilo bi veliki iskorak Hrvatske na globalnoj pozornici. Osim sportske važnosti, ova manifestacija predstavlja priliku za bolje povezivanje države, ali i regije, s ostatkom svijeta kroz inkluziju i jednakost.

image

Vizual za Ljetne deflimpijske igre 2029.

/Hssg

Dodatan će naglasak biti na promoviranju održivog razvoja, smanjenju emisija i privremenim rješenjima koja se mogu reciklirati. Tim će koracima Zagreb postaviti nove standarde za velike međunarodne manifestacije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. studeni 2025 23:43