REZULTATI ISTRAŽIVANJA

'VODA ZA PIĆE DJELOMIČNO JE ONEČIŠĆENA!' Autori 6 studija upozoravaju

U HEP-ovoj studiji koju je objavio Jutarnji list, primarno vezanoj uz hidrotehnički sustav zaštite Save, 15 stranica posvećeno je analizi trenutnog stanja onečišćenja podzemnih voda s vodocrpilišta na području Zagreba.

Podaci koji su tamo izneseni dolaze iz istraživanja Zorana Nakića 2003. i 2004. godine, Andreje Bačani iz 2007. te onih koje je Bačani radila s Kristijanom Posavcem i drugima 2009., 2010. i 2011. godine. U studiji stoji kako svi pokazatelji relevantnih istraživanja na promatranom području upućuju da su vode na zagrebačkom i samoborskom području djelomično onečišćene.

5 skupina onečišćivača

Uzroci onečišćenja podzemnih voda su, stoji u studiji, povezani s ispustima otpadnih voda, septičkim jamama, propusnom kanalizacijskom mrežom, ilegalnim odlagalištima komunalnog i industriijskog otpada, divljim odlagalištima smeća, napuštenim šljunčarama koje su zatrpane otpadom, odlagalištima otpadnog materijala s farmi, poljoprivrednom aktivnošću...

Navodi se da je utjecaj tih izvora onečišćenja na podzemne vode višestruk, a istraživanja provedena u razdoblju od 2010. do 2012. godine pokazuju da je moguće izdvojiti pet glavnih skupina onečišćivača: pesticide, nitrate, potencijalno toksične metale, farmaceutske spojeve i klorirane alifatske ugljikovodike.

Kakvoća voda je loša

Pesticidi i nitrati pronađeni su u priljevnim područjima crpilišta Mala Mlaka, Velika Gorica, Petruševec, Stara Loza, kao i na području budućeg crpilišta Kosnica i Črnkovec.

U podzemnim vodama priljevnih crpilišta Strmec, Šibice i Bregana pojavili su se pesticidi, najčešće atrazin, dieldrin i heptaklor. Bačani i Posavec u studiji iz 2011. godine stanje kakvoće podzemne vode u priljevnim područjima Male Mlake, Šibica i Velike Gorice ocijenili su lošim ili vrlo lošim. Usto, autori su stanje kakvoće podzemne vode u većini priljevnih područja ocijenili lošim.

Nitrati poljoprivrednog porijekla pronađeni su u povišenim koncentracijama u priljevnim područjima oko crpilišta Sašnjak, Žitnjak, Petruševec, Šibice i Mala Mlaka. Studije navode da u podzemnoj vodi priljevnog područja crpilišta Mala Mlaka vrijednosti nitrata dosežu i do 75 posto MDK (maksimalno dopustivih koncentracija) vrijednosti. To je potvrđeno u četiri istraživanja: 2003., 2004., 2007. i 2010. godine. Problemi s visokom koncentracijom nitrata utvrđeni su i na lokacijama koje se nalaze neposredno uz ili nizvodno od odlagališta otpada Jakuševac. Visoke koncentracije žive, bakra i olova potvrđene su u površinskom sloju na crpilištu Zapruđe.

8 puta više vrijednosti

“To je posljedica atmosferskog taloženja čestica iz urbanih izvora onečišćenja, pout prometa, odlagališta otpada i industrijskih emisija. Isti utjecaj atmosferskog taloženja, kao i korištenje mineralnih i organskih gnojiva i pesticida boogatih teškim metalima, utjecao je na pojavu visokih koncentracija nikla, cinka i olova u području Male Mlake”, piše u rezultatima istraživanja iz 2003. godine.

Studije Bačani i Posavec pokazuju da se mangan, arsen i kadmij u podzemnoj vodi nerijetko javljaju u izrazito visokim koncentracijama u područjima uz rijeku Savu. Mangana ima u dijelovima priljevnih područja Male Mlake, Zapruđa, Sašnjaka, Žitnjaka, Petruševca, Šibica, Strmeca i Velike Gorice.

Riječ je o podacima iz 2007. i 2009., koji pokazuju da se u podzemnoj vodi priljevnog područja crpilišta Zapruđe mangan pojavljuje u koncentracijama osam puta višim od MDK vrijednosti. Uzlazni trend mangana zabilježen je i na području Jakuševca.

Razne vrste bakterija

U podzemnoj vodi zagrebačkog i samoborskog vodonosnika pojavljuju se i druge vrste onečišćivača, ponekad u povišenim koncentracijama: deterdženti, benzen, amonij ion, klorid, dušik i razne vrste bakterija poput fekalnih koliforma.

Kontaktirali smo autore svih provedenih studija o kvaliteti podzemnih voda u Zagrebu, ali tijekom jučerašnjeg dana bili su na sastancima i njihove odgovore nismo dobili do zaključenja izdanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. prosinac 2022 02:35