Kada smo analizirali medijski popraćene napade vrana u Zagrebu, uspostavilo se da većina prijava dolazi s područja Knežije, specifično s jednog teritorija. Zaključili smo da se radi o jednom paru vrana, govori za Jutarnji list Iva Šoštarić, ornitologinja iz udruge Biom.
- Jedne sezone čak je jedna jedinka bila dodatno prepoznatljiva jer je imala oštećenje na perju, po kojem se moglo primijetiti da se radi o istoj ptici. Slučaj i dalje traje, iako su par godina bile neaktivne jer im se teritorij malo odmaknuo od biciklističke staze, nastavlja objašnjavajući da su vrane izrazito teritorijalna bića, a kada se poveća aktivnost na toj biciklističkoj stazi, one se osjećaju ugroženo pa ‘napadaju‘.
- One se zalijeću u bicikliste da bi zaštitile svoje mlade, a tada građani reagiraju jer se učestalo radi o jednom specifičnom području. Baš zbog tog razloga na tom području aktivnije postavljamo table s uputama kako da se građani ponašaju u slučaju da se vrana zaleti u njih,
Šoštarić, zajedno s udrugom Biom, već se godinama bavi ovom, ali i sličnim temama zaštite prirode na području Zagreba, ali i cijele Hrvatske. U urbanoj sredini, kao što je Zagreb, fokus im je češće na zaštiti životinja u modernom okruženju, a tako je nastala i anketa koju provode u suradnji s Fakultetom šumarstva i drvne tehnologije, Zoološkim vrtom Grada Zagreba i Gradskim uredom za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba, a s ciljem razumijevanja što građani zaista misle o pristupu gradova vranama.
Urbana središta postala su vrlo plodno tlo za razmnožavanje ptica, specifično sivih vrana i gačaca, koje su i fokus istraživanja.
- Zapravo se radi o dvije vrste, o sivim vranama i gačcima. Obje pripadaju porodici vrana, ali se razlikuju po bojama, gačci su u potpunosti crni, dok su sive vrane kombinacija crne i sive boje, ali i po ponašanju. Građani se uglavnom žale na navike i ponašanja sivih vrana, ali budući da ne znaju razliku, često ih svrstavaju u isti koš, objašnjava nam Dominik Spevec iz udruge Biom, koja je jedan od pokretača ankete, ali i većih organizacija civilnog društva za očuvanje prirode u Hrvatskoj.
Agresivne metode
Na području Zagreba najviše se fokusiraju na temu zaštite vrana, ali i edukaciju građana, što su primijetili da ozbiljno manjka. Smatraju da bi pravilno obrazovanje o temi doprinijelo zajedničkom rješavanju problema te suzbilo potrebu za agresivnim metodama kontrole vrana.
- Građani strahuju od napada sivih vrana, pogotovo u razdoblju kada podižu svoje ptiće. U Zagrebu se događalo da smo imali prijave napada, ali se na kraju ispostavilo da se radi o specifičnom, ‘ludom‘ paru vrana koji napada bez obzira na to imaju li mlade ili ne, spominje Spevec slučaj koji nam je prepričala ornitologinja Šoštarić.
- Nažalost, od te priče je krenula hajka o napadima, koju su zapravo najviše gurali mediji. Proširila se panika i izdala su se razna upozorenja, a posljedično tome su krenule histerične prijave napada vrana, golubova, vrabaca... Tada smo kao udruga pokrenuli edukacije i radionice s ciljem širenja svijesti, izjavljuje Spevec.
Jaz u mišljenjima
Sive vrane i gačci već su se etablirali kao sugrađani u velikim gradovima, ali, budući da se radi o inteligentnim pticama koje su se privikle na buku i ritam grada, njihov se način života često isprepliće sa životima ljudi. Iako suživot ljudi i životinja u gradovima nije novitet, pojedina ponašanja ovih vrsta onemogućuju mirnu dinamiku. Prijave napada, raznošenja smeća i onečišćenja od izmeta stvorile su lošu reputaciju za ove ptice, a sve se po brzom postupku krenulo sanirati metodama s kojima se ne slažu svi.
- Postoji jaz u mišljenjima i željama. Dio građana često poziva Grad na agresivne pristupe kontrole vrana, a kada Grad reagira agresivnim metodama, drugi se dio građana protivi, objašnjava nam Šoštarić, stručnjakinja za ptice.
- Tu dolazi anketa. Želimo ispitati, između ostalog, koji su stavovi građana prema tim postupcima. Istovremeno, nisu svi pristupi jednako učinkoviti. Pristup za koji se mi zalažemo je dugoročan, ali ne prikazuje trenutačne rezultate, samim time je teži za predočavanje javnosti, nastavlja. Anketa, koja se može riješiti ovdje, detaljno preispituje stavove građana o svakoj metodi kontrole i zaštite vrana na našem području.
Problem otpada
Pristup koji zagovara Udruga obuhvaća širok raspon metoda, ali se većina fokusira na pravilno gospodarenje otpadom.
- Sive vrane su postale slobodnije zbog lošeg gospodarenja otpadom. One se skupljaju na ostatke hrane, raznose ostali otpad i onda građani reagiraju. Da imamo drugačije kontejnere za skladištenje smeća, problem bi bio riješen, nastavlja Spevec, koji u Biomu radi kao mlađi stručni suradnik za očuvanje prirode.
- S druge strane, najviše žalbi za gačce dobivamo zbog onečišćenja osobne i javne imovine, dakle automobila, klupa, parkova. Rješenje je da se na prostorima gdje se nalaze velike kolonije gačaca postave zelene nadstrešnice koje bi zaštitile tu imovinu, ili uvođenje učestalijeg čišćenja i održavanja tog prostora u razdoblju gniježđenja, predlaže.
- Pitanje je hoće li se problem rješavati dugoročno, odnosno hoće li se tražiti uzrok, ili ćemo se samo zadržavati na metodama koje donose kratkoročno rješenje, kao što to neki gradovi rade uklanjanjem gnijezda, ubijanjem ptica i uništavanjem jaja - govori ornitologinja Šoštarić kako su najučestalije metode uglavnom i neučinkovite.
Ogoljavanje stabala i uništavanje gnijezda, kažu, samo je kratkoročan izlaz iz problema jer ptice imaju tendenciju povratka na mjesto na kojem su bile, stoga će naći novo stanište u blizini prethodnog.
Nove metode
- Zagreb sve više naginje drugim pristupima, te se tako, primjerice, testiraju posebni nastavci za kante za smeće koje onemogućuju vranama pristup otpadu, sadi se više grmlja, koja mogu biti bolja zamjena za trenutačna staništa i stabla se strateški obrezuju - hvali, ali naglašava da se i dalje koriste agresivne metode.
Anketa je nedavno objavljena, a na rješavanje su pozvani svi građani. Iz Udruge govore kako još nisu sigurni do kada će skupljati odgovore, ali računaju da bi rezultati mogli izaći u studenome.
- Svrha ankete nije da građani odluče koja će metoda biti primijenjena, za to imamo stručnjake, već da izraze svoje mišljenje. Provodimo edukacije i radionice već nekoliko godina, i koliko možemo primijetiti, stavovi građana se dosta mijenjaju, češće se zalažu za drugačiji pristup. S anketom želimo vidjeti mišljenja i stavove te, ujedno, ustanoviti gdje možemo uložiti više truda da približimo ovu temu - zaključuje Šoštarić.
Inače, radi se o anketi koja je preuzeta od već provedenih na području susjedne Slovenije i Mađarske, a koja je djelomično prilagođena našem području.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....