Zagreb se gotovo svake zime ponovno nađe među gradovima s najlošijom kvalitetom zraka u Europi, ali i svijetu. U razdobljima bez vjetra i uz temperaturne inverzije koncentracije lebdećih čestica i dušikova dioksida rastu do razina koje izazivaju zabrinutost građana, upozorenja liječnika i intenzivne rasprave o stvarnim uzrocima onečišćenja. Unatoč redovitom mjerenju, pitanje tko i koliko zagađuje zrak koji Zagrepčani udišu ostaje otvoreno.
U tim okolnostima Grad Zagreb pokrenuo je postupak javne nabave za izradu stručnog elaborata kojim će se utvrditi doprinos glavnih izvora onečišćenja zraka dušikovim dioksidom (NO₂) i lebdećim česticama PM10 na području grada te provesti nova procjena izloženosti stanovništva tim onečišćujućim tvarima.
Analiza se tako fokusira na NO₂ i PM10, dok lebdeće čestice PM2,5, koje se u javnosti često ističu kao zdravstveno najopasnije, nisu obuhvaćene ovim postupkom. Elaborat, vrijedan 56 tisuća eura, trebao bi obuhvatiti cijelo gradsko područje, s posebnim naglaskom na lokacije postojećih mjernih postaja.
Što se zapravo mjeri, a što se dosad samo pretpostavljalo
Dosadašnje procjene temeljile su se na kartama onečišćenja izrađenima za 2014. godinu, što znači kako aktualne politike zaštite zraka i javne rasprave o kakvoći zraka počivaju na podacima starima gotovo desetljeće. Novim elaboratom predviđeno je ažuriranje procjene za referentnu godinu 2021., čime bi se trebala dobiti realnija slika stanja u razdoblju nakon niza promjena u prometnim navikama, energetici i grijanju kućanstava. Iako se postupak provodi u 2025. godini, analiza se temelji na četiri godine starim podacima jer je 2021. posljednja godina za koju postoji cjelovit inventar emisija.
Središnji dio posla čini izrada registra emisija u zrak visoke prostorne rezolucije, s naglaskom na dva dominantna izvora urbanog onečišćenja: cestovni promet i mala kućna ložišta.
Takav registar trebao bi omogućiti preciznije razlikovanje doprinosa pojedinih izvora u različitim dijelovima grada, što dosad nije bilo moguće isključivo na temelju mjernih podataka. Posebno je važan u kontekstu čestih rasprava o tome u kojoj mjeri na kvalitetu zraka utječu promet, individualna ložišta ili izvanredni događaji poput požara.
Registar će se temeljiti na već postojećem inventaru emisija za 2021. godinu, izrađenom u okviru druge mjere Akcijskog plana, te će služiti kao ulazni podatak za daljnje modeliranje kakvoće zraka.
Planira se izrada karti onečišćenja
Na temelju kombinacije višegodišnjih mjerenja sa stalnih mjernih postaja, indikativnih mjerenja i standardiziranih matematičkih modela koji se koriste u Europskoj uniji izradit će se karte onečišćenja zraka za NO₂ i PM10 za cijelo gradsko područje. Takav pristup predviđen je kako bi se nadomjestila ograničenja postojećih mjerenja, budući da su mnoge postaje smještene uz prometnice i ne odražavaju prostornu raspodjelu onečišćenja u širem urbanom prostoru, stoji u dokumentaciji uz javnu nabavu.
Sljedeći korak uključuje određivanje područja u kojima dolazi do prekoračenja graničnih vrijednosti propisanih europskim i nacionalnim zakonodavstvom, kao i procjenu broja stanovnika izloženih koncentracijama iznad tih granica. Poseban naglasak stavljen je na procjenu dugotrajne izloženosti, s obzirom na poznate zdravstvene učinke NO₂ i lebdećih čestica, osobito u gusto naseljenim dijelovima grada.
Završni dio elaborata odnosi se na određivanje udjela pojedinih izvora onečišćenja na lokacijama mjernih postaja. Ti će se podaci koristiti i u svrhu procjene učinkovitosti postojećih mjera iz Akcijskog plana, kao i za izradu budućih izvješća o provedbi politike zaštite zraka na razini grada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....